Ono što je većina prethodnika najavljivala, Gari Cappelli je i odradio. Tri zakona izišla iz kabineta aktualnog ministra turizma, o turističkim zajednicama, turističkoj članarini i boravišnoj pristojbi.
Sabor je jučer usvojio, a na snagu stupaju s početkom 2020., s izuzetkom Zakona o boravišnoj pristojbi koji će u primjenu s 1. rujna ove godine. Ima li više zadovoljnih ili nezadovoljnih novim zakonskim rješenjima, teško je reći. Najglasnije su u kritici bile banke, kojima se nije svidjelo što i one postaju obveznici turističke članarine, a primjedbi je bilo i s kontinenta, gdje i neki župani smatraju kako autori zakona nisu uvažili da obala i unutrašnjost imaju različite startne pozicije. Za ministra Cappellija, pak, usvajanjem ovih zakona otvara se novo poglavlje za hrvatski turizam.
– Otvorili smo mogućnost za još kvalitetniju povezanost i povećanje efikasnosti cjelokupnog turističkog sustava, a istovremeno će lokalne zajednice, područja i regije moći kvalitetnije upravljati razvojem svojih proizvoda te na taj način iskoristiti svoje potencijale i istaknuti svoje posebnosti – ističe Cappelli, koji je zadovoljan mjerom u kojoj zakoni potiču razvoj turizma na kontinentu.
Kako bilo, novosti je poprilično. Sustav turističkih zajednica trebao bi se ovim paketom zakona modernizirati, racionalizirati i ustrojiti po modelu destinacijskog menadžmenta. Potiče se i udruživanje manjih, financijski nedostatnih TZ-a, a Glavni ured Hrvatske turističke zajednice preobražava se u nacionalnu agenciju isključivo za promociju. Odluku o visini boravišne pristojbe prebacuje se, pak, s Vlade na regionalnu, odnosno županijsku razinu.
Promjene koje donose turistički zakoni ne tiču se, pritom, samo turizma. Po novom, turističku članarinu više neće plaćati frizeri, programeri, umjetnici, računovodstveni servisi..., gotovo 15.000 poreznih obveznika, a za njih gotovo 2000 iznos turističke članarine bit će smanjen. Ukupno gledano, poduzetnici će biti rasterećeni za šest posto, odnosno 11 milijuna kuna u odnosu na sadašnju situaciju.
Također, smanjuje se broj stopa za obračun članarine s 28 na pet, a jedan od najvećih novih obveznika, bankarska industrija, u 2020. će, prema procjenama temeljenim na bankarskim prihodima u 2018., za turističku članarinu platiti oko 6,2 milijuna kuna. Inače, procjenjuje se da će novi zakon po osnovi nove liste obveznika u 2020. na ime turističke članarine donijeti turističkom sustavu oko 233 milijuna kuna, za razliku od 2018. kad su članarine TZ-ima donijele 224 milijuna.
VIDEO Turistički djelatnik – izazovi i mogućnosti
Gary prepusti turizam tržištu i sve će se samo regulirati,.povečat će se kvaliteta,.cijene će se plačati u skladu sa uslugom, privatni iznajmljivači će postati profesionalci. Ukinuti minimalno tehnićke uvjete,.kategorizacije i mješanje države u poslovanje. Sklopiti ugovore sa svim internet i ostalim agencijama i platformama da boravišnu taxu prilikom uplate gosta, direktno uplačuju u proračun lokalne zajednice i sve je riješeno.