U unutrašnjosti zemlje u srijedu će prevladavati sunčano i vruće, lokalno i vrlo vruće, a postoji i manja vjerojatnost za pokoji lokalni popodnevni pljusak na sjeverozapadu zemlje, na Jadranu sunčano i vrlo vruće, povremeno s malom naoblakom, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Ujutro će puhati umjerena bura, a danju većinom umjereni vjetar zapadnih smjerova. Jutarnje temperature od 19 do 23 stupnja u unutrašnjosti te od 25 do 29 stupnjeva Celzija na Jadranu. Najviše dnevne temperature od 33 do 37 stupnjeva Celzija, vremenska je prognoza DHMZ-a.
I danas je za cijeli Jadran izdan crveni meteoalarm zbog iznimno visokih vrućina dok je narančasti meteoalarm izdan za Dalmatinsku zagoru.
🔴🟠I dalje na snazi crveno i narančasto upozorenje @DHMZ_HR na vrućinu ➡️ https://t.co/JiXCyYdehY
— Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-RH (@RavnateljstvoCZ) August 22, 2023
🌡️Upozorenja na toplinske valove pratite na ➡️ https://t.co/KrSFFEkqZY
ℹ️Preporuke za zaštitu zdravlja od vrućina ➡️ https://t.co/KiBJP3Clzb pic.twitter.com/ww5r07QJpA
Nakon što prođe vrhunac toplinskog vala, stiže nam nova promjena vremena i mogli bismo očekivati i jake oluje.
– Prema današnjem prognostičkom materijalu, potkraj nedjelje i u noći na ponedjeljak očekujemo izražajni prodor sa sjeverozapada. Sada samo ovisi o tome hoće li zahladiti u prizemlju ili po visini. Ako će zahladiti najprije po visini, tada možemo očekivati zaista žestoke oluje i superćelijske kumulonimbuse. Naravno, o tome svakako treba pratiti vremenska izvješća pa ćemo vidjeti hoće li taj prognostički materijal biti dosljedan kao što je bio i do sada – rekao je meteorolog Ivan Čačić Dnevnik Nove TV.
Neke od preporuka za ponašanje prilikom vrućina
- Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla
- Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
- Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
- Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.
- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
- Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
- Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.
- Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
Rashladite svoj dom
- Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.
- Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.
- Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.
- Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.
- Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.
- Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.
- Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.
