Imate li bilo kakav lijek za povećanje volumena usana? Moja sestra je već bolesna od toga, smislite nešto jer će inače otići na operaciju, nije važno koliko košta. Tim se riječima ljekarnicama u jednoj zagrebačkoj apoteci nedavno obratio mladić Robert, pokušavajući "izliječiti" svoju 18-godišnju sestru. Uzvrpoljene magistre za pultom nisu pronašle supersredstvo, ali su odmah nazvale predstavnike stranih farmaceutskih tvrtki u Hrvatskoj, samo da pomognu nesretnom Robertu.
Farmaceutske kompanije sve nas pretvaraju u pacijente, i to reklamiranjem preparata i lijekova u medijima, teza je koju su početkom travnja postavili znanstvenici David Henry i Ray Moynihan sa Sveučilišta u New Caestleu u Australiji, na konferenciji pod nazivom "Prodavanje bolesti". Ta dvojica Australaca smatraju da se smetnje koje su normalan dio ljudskog života lansiraju kao bolesti: razdražljivost, sindrom nemirnih nogu, sramežljivost, tuga, loša koncentracija, seksualna disfunkcija...
Australski znanstvenici svoje su teze iznijeli u magazinu Public Library of Science Medicine, gdje tvrde kako marketinške kampanje farmaceutskih tvrtki idu za tim da prodaju što više lijekova, a ne da pomognu i educiraju javnost. U našim najvećim farmaceutskim tvrtkama Plivi i Belupu ne slažu se s tom tvrdnjom. Napretkom znanosti raste i broj poznatih dijagnoza, a mi smo usmjereni na to da ponudimo što bolji lijek za svaku od njih komentiraju u Plivi. U Belupu kažu kako debljina i erekcijske disfunkcije nekad nisu bile velik problem. No, danas se ti poremećaji uspješno liječe novim, tzv. life style preparatima. Ljudima omogućuju kvalitetniji život i sprječavaju depresije i neuroze. Onaj tko ne želi, ne mora ih uzimati, kažu u Belupu.
Lijekove slažu u ladice
Činjenica je da se za nove lijekove pokušava povećati indikacijsko djelovanje, a preparati prazne džepove. Bilo bi zlonamjerno optužiti farmaceutske tvrtke da proizvode lijekove i preparate, a onda izmišljaju bolesti da bi ih prodali. Ali farmaceutska industrija razvila je marketing za prodaju multivitamina, antioksidansa i preparata za podizanje imuniteta, za koje nisu dokazani pozitivni učinci. Kod nas je popularno nepotrebno uzimati magnezija. Jednako je s ginkom, kojemu su dokazane nuspojave, a učinak je marginalan. Što se tiče težih bolesti, pomoći može samo to da pacijenti počnu plaćati lijekove radi racionalnije potrošnje kaže naš najpoznatiji farmakolog Božidar Vrhovac.
Naši su ljudi, kaže Vrhovac, farmakofili. Vole trošiti lijekove, ili ih barem slagati u ladice. Neprihvatljiva je činjenica da nam iz bolnica izlaze pacijenti s otpusnim pismom u kojem je prepisano po 12 različitih lijekova na dan. Dr. Vrhovac tvrdi da za popularne biljne preparate još nema dovoljno kliničkih studija. Pacijenti ih kupuju na svoju ruku, mimo znanja svoga liječnika. U Zagrebu se lani samo u Gradskim ljekarnama na biljne preparate potrošilo 1,8 milijuna kuna.
Četiri vrste proizvoda
Na policama ljekarni četiri su vrste proizvoda: lijekovi, dodaci prehrani (kao što su biljni preparati i vitamini), kozmetika s posebnom namjenom i medicinski proizvodi. Svaka od te četiri kategorije ima svoj registar, tj. službeni popis.
U ljekarnama ne bi smjelo biti ništa što nije na popisu jednoga od ta četiri registra, no u nas to nije tako jer još nema stroge zakonske regulative kažu u Farmaceutskom društvu Hrvatske, koje je prije dva mjeseca izdalo registar dodataka prehrani sa 2300 preparata.
U registru "težih" lijekova u Hrvatskoj koji izdaje Udruga poslodavaca u zdravstvu, a kojim se koriste liječnici i farmaceuti, na popisu je oko 2500 lijekova. U Hrvatskoj je registrirano 100 proizvođača lijekova, a odobrenje u njihovo ime traži 75 tvrtki. Odobrenja za registraciju lijekova na pet godina izdaje Agencija za lijekove i medicinske proizvode, regulatorno tijelo koje je osnovala Vlada RH, a odgovara Ministarstvu zdravstva. Agencija za lijekove utvrđuje kakvoću, djelotvornost i neškodljivost za pacijente, a u posljednje dvije godine izdala je 1814 rješenja o stavljenju lijekova u promet.
Sreća za 230 kuna
Kod nas ljudi vole biti bolesni i vjeruju da će preparati riješiti sve njihove probleme. Imam pacijenta koji, čim čuje lošu bioprognozu, dolazi po sredstva za smirenje. Svakodnevno prodajem losion za tijelo na kojem piše da potiče izlučivanje endorfina u mozgu, dakle, djeluje kao droga i daje osjećaj sreće. I ljudi za to daju 230 kuna. Ne znam kako netko može biti toliko naivan rekla nam je jedna zagrebačka farmaceutkinja koja sebe u šali naziva trgovkinjom. Važno je prodati što više jer, kaže, od prodaje se živi.
Poletna uz kineske trave
Tarra Barat učiteljica je joge i zdravih stilova življenja. Uz stresan urbani način života, iz prehrane se ne može dobiti apsolutno sve što je tijelu potrebno, kaže Tarra. Zato upotrebljava različite biljne tzv. lifestyle preparate: formula za kosu, omega-3 kiseline, tekući magnezij i kalcij, alga spirulina, vitamine i minerale za sportaše, kineske trave... Iz Amerike naručuju posebne biljne preparate za detoksikaciju tijela jer je, kaže, vrlo važno provoditi redovitu detoksikaciju pojedinih organa. Ne uzima sve proizvode istodobno, nego ih izmjenjuje po ciklusima. Uz njih se osjeća bolje i poletnije, ima više energije u tijelu i lakše podnosi brzi ritam svakodnevice.
Sok od biljke noni poboljšao mi je limfu
Mary Novosel radi kao savjetnica u marketingu, po profesiji je novinarka, a zbog stresnog načina života, već godinama uzima različite biljne preparate: algu spirulinu, kapsule od brokule i sok od polinezijske biljke noni. Nikad ne uzima sintetske lijekove jer “ne voli kemiju”.
– Kad nisam uzimala biljne preparate, stalno sam imala hunjavice i viroze. Sada mi je imunitet ojačan i imam više snage – kaže Mary, koja je nedavno operirala vene, a liječnik je bio iznenađen “kvalitetom limfe”, što Mary pripisuje noni soku. Kaže da spava čvršće, ten joj je bolji, a radni elan je na zavidnoj razini. Preparati joj, kaže, pomažu i preventivno protiv raka jer stanice zahvaljujući njima dugo zadržavaju obrambenu aktivnost.
