Hedwige Nuyens, koja ima više od 30 godina iskustva u bankarskoj industriji i financijama, od listopada 2021. godine na čelu je organizacije European Women on Boards (EWOB). Vodi i Međunarodnu bankarsku federaciju. Zagovornica je rodne raznolikosti i bila je mentorica stotinama žena pomažući im da izgrade karijeru. O rodnoj ravnoteži kao ključu održivog rasta i profitabilnosti poduzeća govorit će sutra na stručnom izlaganju u Koprivnici na tematskoj konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo" koju organizira Večernji list u suradnji s Podravkom, o "izazovnim vremenima i ženskoj snazi". U razgovoru za Večernji list H. Nuyens uz ostalo otkriva ima li napretka u većoj zastupljenosti žena na rukovodećim poslovima u kompanijama.
European Women on Boards (EWOB) obilježava desetu godišnjicu rada. Koje su najveće promjene koje su se dogodine od 2013. do danas kad govorimo o rodnoj ravnoteži u upravljačkim tijelima kompanija?
Najveća promjena je spoznaja da bez konkretnih ciljeva nema stvarnog napretka. Od 2010. neke su zemlje počele postavljati kvote. Rezultati su mogu vidjeti u bazi podataka Europskog instituta za ravnopravnost spolova. U zemljama s obvezujućom kvotom broj žena u upravnim odborima porastao je s 10 na 38,8% u prošlom desetljeću. Zemlje koje nisu poduzele nikakve mjere imale su vrlo mali napredak i trenutačno stoje na 18%
Istraživanja su pokazala da kompanije s većom zastupljenošću žena na pozicijama odlučivanja postižu bolje poslovne rezultate i inovativnije su. Zašto onda nema više žena na visokim položajima?
Zato što se, suprotno uvriježenom mišljenju, odluke ne donose uvijek na temelju činjenica i obrazloženja. Žene su sada u prosjeku puno bolje obrazovane od muškaraca, a tvrtke doista mogu više dobiti s većom raznolikošću, posebno na vrhu. Moć je ljepljiva. U sobama za sastanke koje vode takozvani "klubovi starih momaka", može biti otpora dolasku novih talenata.
VEZANI ČLANCI:
Europska komisija postavila je cilj od najmanje 40 posto žena u upravama još prije deset godina. Je li točno da su samo Norveška i Francuska dostigle taj cilj? Što je s ostalima?
Norveška je doista prednjačila, iako nije dio Europske unije. U Italiji i Francuskoj postotak žena direktorica također je znatno veći od 40%. Napredak uvelike varira diljem Europske unije. Zato je tako važno imati posvuda postavljene ciljeve.
Jeste li upoznati sa situacijom u Hrvatskoj? Postoje li novije studije o zastupljenosti žena u menadžmentu poduzeća?
Da, naravno, EWOB prati svaku od zemalja Europske unije. S 28% zastupljenosti žena među neizvršnim položajima Hrvatska je zemlja srednjeg ranga u EU. Ali morat će povećati taj broj na 40% do sredine 2026. godine. Podravka je zapravo i zanimljiv poslovni slučaj, s 40% žena u Upravi i predsjednicom Uprave. To je izvanredan rezultat.
Na razini EU lani je napokon, nakon deset godina, donijeta Direktiva o ženama u upravama, čiji je jedan od važnih dijelova i transparentan postupak odabira kandidata. Što očekujete?
Ovo je vrlo važan element u Direktivi. Ideja je poboljšati upravljanje na razini uprave, pobrinuti se da postupci odabira budu transparentni i nepristrani te da se izabere najbolji kandidat. Očekujem da će tvrtke profesionalizirati postupke odabira, tražiti smjernice od tvrtki za traženje izvršnih direktora. Europske žene u upravnim odborima također mogu pomoći jer imamo više od 800 žena na višim položajima dostupnih za C-razinu i pozicije u odborima.
VEZANI ČLANCI:
Zašto se na tu Direktivu čekalo toliko dugo? Kako to da je Švedska bila protiv?
Najveći otpor pružila je Njemačka, koja je Direktivu vidjela kao administrativno opterećenje za svoje tvrtke. Mnoge su zemlje slijedile taj primjer. No, onda je Njemačka izglasala nacionalni zakon kojim se uvode ciljevi za najveće tvrtke, što je bio iskorak. Ursula von der Leyen, predsjednica Komisije, odabrala je to kao jedan od svojih prioriteta. EWOB je također odradio svoj dio. Na konačnom glasanju u Europskom vijeću dobivena je vrlo velika većina za Direktivu. Protiv su bile samo dvije zemlje – Švedska, i to ne zato što su protiv rodne ravnopravnosti, itekako jesu, ali smatraju da regulacija nije pravi način, te Poljska koja nije za kvote za žene.
Koliko će vremena trebati prije nego što europske tvrtke dobiju rodno uravnotežene rukovodeće timove? Što treba učiniti da se statistika poboljša?
Države članice trebaju prenijeti Direktivu u nacionalno zakonodavstvo do kraja 2024., a uvrštene tvrtke morat će ispuniti cilj do 30. lipnja 2026. To znači da će se promjene morati dogoditi brzo u sljedećim godinama.
Koje biste još ključne točke Direktive izdvojili i gdje vidite najveće izazove?
Direktiva EU odnosi se na imenovanje najboljih kandidata i transparentnost. Tvrtke će morati postaviti kvantitativne ciljeve, pokazati napredak i objaviti brojke. Bit će puno lakše pratiti što se događa. Očekujem napredak. Tvrtke će se vidjeti na popisu i usporediti svoje rezultate s drugima. Najveći izazov ostaje kultura. Očekivanja se jako razlikuju diljem Europe. Ne radi se samo o imenovanju žena na položaje u odborima, treba ih u potpunosti i uključiti u odlučivanje. Tek tada ćemo vidjeti razliku i moći osloboditi puni potencijal.
VIDEO Njemački veleposlanik: Njemačka želi reforme u EU, i zbog proširenja, i poziva Hrvatsku da bude proaktivnija
Zašto 40% a ne 51% kolika je zastupljneost žena u općoj populaciji? I zašto samo u upravama? Zašto ne na gradilištu, među vozačima kamiona, zaštitarskim službama, šumarskim radnicima...