U staji su Šana, Dina, Lana, Sana, Beti i Severina nestrpljivo čekale pedikuru. Njihove papke Ivan Anočić i partner Domagoj Vidaković uljepšavaju svakih pola godine.
Tretman traje 15 minuta
– Krave više ne hodaju kao prije kada su redovito odlazile na ispašu, nego su cijelo vrijeme u stajama, pa im se papci nemaju gdje istrošiti. Zbog toga ih je potrebno redovito održavati. Nekada su to radili kovači iz sela, a farmeri su ih zvali u pomoć samo kada je životinja pokazivala neke simptome bolesti – napominje Ivan, osposobljeni “pediker za krave”.
Ovaj veterinarski tehničar iz Valpova zanat je “ispekao” slušajući Nizozemce koji su prije nekoliko godina poslu došli podučiti Hrvate. S otvaranjem novih farmi popunjavao se i Ivanov raspored. Kako bi krave došle pod njegovu rašpu, gazde svoja grla za tretman sada moraju predbilježiti gotovo dva mjeseca unaprijed.
– Posla je dovoljno, a radi se tijekom cijele godine. Najbolje vrijeme za korekciju je oko 130 dana poslije teljenja jer krava tada postaje bređa i ulazi u kritično razdoblje – stručnim će argumentima u borbu protiv “dugačkih papaka” Ivan i Domagoj.
Kao i u pravim kozmetičkim salonima, ova dvojica “pedikera” služe se noževima, kliještima, brusilicama i rašpama za “uljepšavanje”. Nakon korekcije papci se premazuju gelovima na biljnoj bazi. Svaki tretman traje oko 15 minuta, a tijekom cijeloga sata kroz Ivanove i Domagojeve ruke prođe četiri do pet krava. Dok je najteža “klijentica” koju su posadili u “stalak za korekciju” bila gotovo tonu i pol, najduži papak koji su izbrusili dosegnuo je čak 32 centimetra.
– Kravlji papak ne bi trebao biti duži od sedam centimetara, na prednjem dijelu debel oko sedam milimetara dok bi u petnom dijelu trebao dosegnuti oko 4,5 centimetra. Kada se prerastu te dimenzije dolazi do šepavosti koja može utjecati na smanjenje proizvodnje mlijeka i preko 30 posto grlu – tumači Ivan Anočić dodajući kako im je jedini ograničavajući faktor u poslu broj mliječnih krava u Hrvatskoj. Trenutno ih je, kaže, oko 220.000, a oni sami godišnje obrade oko 3.000, odnosno 12.000 papaka. “Pedikurom” papaka, poznato mu je, trenutno se bavi oko šest ekipa “kravljih kozmetičara”.
Seljaci plate kada imaju
– Problem su neujednačene cijene i velike tvrtke koje svojim djelatnicima uz poslove koje redovito obavljaju žele dodati još i ovaj. No, to je dosta teško i prljavo, pa ga svi ni ne žele raditi. Iskreno, ja ga više ne bih mijenjao niti za jedan drugi. Naplata nam je vezana uz poticaje koje seljaci primaju za mlijeko, ali suradnju zbog toga ne želimo prekidati. Ljudi plaćaju čim dobiju novce – zaključuje Ivan.
I krave moraju na pedikuru, godišnje uljepšaju 12.000 papaka
Više ne hodaju kao prije kada su odlazile na ispašu, nego su u stajama, pa im se papci nemaju gdje istrošiti, objašnjava I. Anočić
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.