Čak pet inicijativa za promjenu Ustava predstavit će razni predlagači:
SDP, pučki pravobranitelj, državna revizorica, pravobraniteljica za
djecu te Žarko Puhovski, danas na sjednici saborskoga Odbora za Ustav,
Poslovnik i politički sustav, čiji je predsjednik Vladimir
Šeks.
Ništa mimo
šefa
Puhovski će predložiti rezanje ovlasti predsjednika Republike i
prelazak na čisti parlamentarni sustav. Tako će se o promjeni sustava
razgovarati u Saboru, iako je premijer Sanader izjavio da o tome u
HDZ-u uopće nije bilo govora, i to dan nakon što je takve
promjene najavio Šeks.
Valja reći i da Šeks kao predsjednik Odbora nije bio obvezan
pozvati sve inicijatore promjena Ustava, osim ovlaštenih
predstavnika, tako da Puhovskoga nije morao zvati niti se o
tom prijedlogu mora raspravljati. Ipak, teško da to sve
znači da Šeks otvara tu temu mimo volje šefa
stranke Sanadera. Kako bilo, ideja kresanja ovlasti predsjednika
Republike ostat će tako na političkom tržištu, no iz SDP-a,
bez kojega ne može biti ustavnih promjena, poručuju da za takvu
promjenu neće biti.
Kako bilo, ideju o prelasku na čisti parlamentarni sustav u javni
prostor lansirao je Smiljko Sokol, iako je on bio idejni autor
polupredsjedničkoga sustava, nastaloga za Božić 1990. godine. Sokol
kaže da to predlaže zato što se Hrvatska mora opredijeliti
za jedan ili za drugi sustav, dok je sad na snazi neka vrsta, kako ga
naziva, četvrtpredsjedničkog sustava.
Temelj kontinuiteta
Upravo on je nedavno okupio nekoliko profesora s politologije i prava,
među njima i dvojicu bivših ministara. Ta se grupa proteklih
tjedana sastajala, no na kraju su gotovo svi odustali, Sokol je
neformalno kontaktirao sa Šeksom, a Puhovski je uputio
inicijativu u Sabor. Stav protivnika takvih promjena iz reda
ustavnih pravnika dosad se i nije čuo, pa valja podsjetiti kako
profesor ustavnog prava Branko Smerdel upozorava da Ustav treba biti
temelj uspostavljanja kontinuiteta i stabilnosti demokratskog pravnog i
društvenog poretka.
Smerdel: Prekinuti začarani krug neprestanih promjena
Ideja je, dakle, kao što je Tuđman bio jedini predsjednik u polupredsjedničkom sustavu, da tako i Mesić ostane jedini predsjednik koji ima ovlasti u vanjskoj politici, obrani, tajnim službama. Smerdel se zalagao za kontinuitet i prije osam godina te je tada, kad je Ustav okrivljivan za lošu praksu, upozoravao kako je demokratski potencijal Ustava iz 1990. godine bio potpuno potisnut u praksi.
