Nakon dva (nažalost) i dalje aktualna magazina, o ratu u Ukrajini i o Vladimiru Putinu, dobila sam težak zadatak čitateljima predstaviti još jedan Večernjakov specijal. Kažem težak jer, iako se ovoga puta vraćamo u prošlost, i to unazad točno sto godina, tema je jednako zahtjevna, mučna, ali i snažno otrežnjavajuća te važna.
Dana 29. listopada 1922. godine završio je fašistički Marš na Rim, samo dva dana kasnije premijer je postao Benito Mussolini, a Italija je u povijesti ostala zapamćena kao kolijevka fašizma. Večernji list, upravo u povodu stote obljetnice rađanja te ideologije, a potom i ostalih totalitarističkih režima koji su odveli Europu do najsmrtonosnijeg rata u povijesti, objavljuje specijal "Sto godina fašizma".
U njemu Večernjakovi autori i stručnjaci donose detaljne analize relevantnih tema te, iako smatram da je Večernjakov tim napravio odličan specijal, u ovoj uvodnoj riječi moram naglasiti da bih zapravo voljela da ovaj magazin nikada nije nastao. Da se ništa od ovdje opisanog nikada nije dogodilo i da povijest 20. stoljeća ne nosi crnu mrlju koja se i dalje nadvija nad nama. Da ne moramo znati što su fašizam, nacizam i staljinizam, logori i gulazi, plinske komore i genocid. Ali moramo, a dva su glavna razloga za to. Prvi je taj što su se svi ti užasi uistinu dogodili, koliko se god to na trenutke činilo nevjerojatnim, a povijest je važno shvatiti i od nje se ne smije okretati glava.
Drugi, možda i važniji razlog je taj što je ovaj magazin podijeljen na četiri poglavlja, a ne na tri. Pa tako nakon rasta i rađanja totalitarizma u prvom poglavlju, potom njegove vladavine u drugom i poraza u trećem, slijedi četvrto poglavlje o fašizmu i nacizmu u modernoj politici. Umjesto da su bilo kakve ideje povezane s najgorim ratom ikada zapamćenim i masovnim sijanjem smrti ostale zaključane u ropotarnici povijesti gdje im je i mjesto; i umjesto da postoje tek kao podsjetnik, mi u 2022. godini pišemo poglavlje o fašizmu i nacizmu u modernoj politici! I zato nam je upozorenje i više nego potrebno.
Jer, da je svijet idealan, ovog magazina ne bi bilo. Da je imalo razuman, stao bi na trećem poglavlju. Podbacili smo u oba slučaja.
Možemo se jedino potruditi da ne dobije nastavak.
Specijal možete kupiti u nedjelju 30. listopada na svim kioscima u paketu s Večernjim listom po cijeni od 18 kuna
Hrvati su prvi antifašisti svijeta, još puno prije Barcelone i njihovih "antifašista" smo branili Istru i Dalmaciju od fašističke ruke.