Večernjakov kolumnist i znanstvenik Igor Rudan uključio se u javnu prepirku koju je jučer na Facebooku pokrenuo Gordan Lauc.
Podsjetimo, Lauc je prvo na Facebooku prozvao znanstvenike Borisa Lenharda, Igora Štagljara i Ivana Đikića.
Potom mu je žestoko odgovorio Igor Štagljar, jedan od prozvanih znanstvenika.
Sad se u raspravu uključio i Igor Rudan, koji je o Laucu objavio poduži tekst na Facebooku. Rudanov status prenosimo u cijelosti.
"Latinska izreka 'Primum nil nocere', ili 'Primum non nocere', temeljna je misao usađena u svakoga tko je bilo gdje u svijetu zaslužio diplomu studija medicine. Ono što prvo nauče budući liječnici jest da, koliko god iskreno žele nekome pomoći, i u kolikim god problemima se njihovi pacijenti nalazili, najprije trebaju svojim znanjem osigurati da pacijentu ne nanesu još veću štetu.
Članovi Znanstvenog savjeta Vlade Republike Hrvatske koji su liječnici vjerojatno će stoga već intuitivno biti konstruktivni i pomagati gdjegod mogu, a pritom paziti da ne čine štetu i ne pogoršaju već ionako tešku situaciju. A da bi se dovoljno razumjelo krizu COVID-19, trebalo bi godinama učiti i baviti se medicinom, virologijom, javnim zdravstvom, epidemiologijom, imunologijom, infektologijom, poznavati rad farmaceutske industrije i zdravstvenih sustava.
Posvetivši se sprječavanju i liječenju virusnih i bakterijskih upala pluća u male djece u siromašnim zemljama, tijekom svoje karijere morao sam se školovati u većini tih područja biomedicine. Ako imalo razmislite o tom problemu, koji također nastojimo riješiti cjepivima, uvidjet ćete da se radi o području medicine u kojem su sva nabrojena znanja doista važna i potrebna.
Zanimljiva je, međutim, u ovoj krizi pojava pojedinaca iz drugih struka u medijskom prostoru, koji nemaju ta znanja, ali svejedno nastupaju s nevjerojatnom sigurnošću u ono što pričaju. Meni je u njihovim nastupima očito sve što oni sami ne vide i ne uzimaju u obzir, a toga je uvijek jako puno. Pitam se uvijek kako ne brinu da svojim nepoznavanjem ovih područja znanosti ne učine neku štetu.
Pročitao sam večeras ovu tešku prepisku između dvojice mojih prijatelja koju dijelim ovdje, a u ovako tragičnoj situaciji za Hrvatsku. Iz nekog razloga, koji je meni doista nedokučiv, Gordan Lauc – koji je doista pionir glikobiologije u svjetskim razmjerima, i čiji je rad u tom području bez ikakve sumnje izuzetno vrijedan – odlučio je u ovoj krizi vrlo aktivno komentirati pandemiju nove zarazne bolesti.
Iako je u početku doprinos svakog vrsnog znanstvenika u javnom prostoru bio dobrodošao, ne znam zašto se Gordan vremenom počeo ukapati u hipoteze koje su odudarale od mišljenja ostatka znanstvene zajednice, posebno epidemiologa.
Kada bi nam se u zraku pojavio neki bojni otrov, osobno se doista ne bih usudio postaviti sam protiv cijele zajednice (bio)kemičara, kada bi svi oni govorili nešto drukčije od mene. Ne bih se ukopao sam niti protiv cijele zajednice (astro)fizičara, kada bi prema nama jurio meteor. Povukao bih se i pokušao bolje razumjeti što to svi oni zajedno jasno vide, a ja ne vidim.
Još manje bih se usudio savjetovati javnost o temama kojima se drugi bave puno dulje. Pogotovo kada bi postojala mogućnost da zbog mog neznanja netko tko me prati pogrešno procijeni opasnost, pa mu time učinim štetu.
Zato, pustimo sada sve drugo na stranu, jer je doista puno manje bitno. Izvor najveće štete za Hrvatsku u ovoj pandemiji bilo je općeprisutno javno podcjenjivanje drugog vala pandemije tijekom rujna, listopada i početka studenog, kao i negiranje učinkovitosti epidemioloških mjera prevencije. Sve drugo je danas sporedno. Velika je većina epidemiologa još od svibnja ukazivala na veliku opasnost od drugog vala te pozivala na velik oprez, što bolju pripremu i pojačanje svih djelotvornih mjera.
Gordan je krajem listopada i početkom studenog pogrešno procijenio opasnost od drugog vala. To je učinio jer ne može razumjeti transmisijsku dinamiku virusa niti znati precizno procijeniti epidemiološki kontekst kad o tome nije učio. Koristio je podatke čiju narav i vjerodostojnost u specifičnim okolnostima nije dovoljno dobro razumio. Zato je iz njih izveo zaključke koji su bili pogrešni, a prema kojima je drugi val u Hrvatskoj do sada već trebao proći, a ne nas mučiti još mjesecima. I to je zbilja sve.
Zato je samim početkom studenoga govorio o "brzom padu rasta", najavljivao da je Zagreb već "praktično riješio drugi val, a ostatak Hrvatske trebao bi slijediti za njim" i da se "već vidi svjetlo na kraju tunela". Govorio je da ne možemo nikako, niti teorijski, imati 5000 zaraženih u jednom danu u Hrvatskoj. A mi smo ih jučer praktično imali, jer je uz već potvrđenih 4500, za još mnoge testiranje bilo odgođeno, a bili bi pozitivni. Dakle, Gordan nema epidemiološko znanje potrebno za procjenu trenutačne tragične stvarnosti u Hrvatskoj.
Brojni su mu znanstvenici u Znanstvenom savjetu, kao i na društvenim mrežama, pokušavali u dobroj namjeri objasniti da dosta toga ipak ne vidi i ne razumije, ali on se i dalje drži svojih teza. Mjesec dana kasnije imamo strašno tešku situaciju u Hrvatskoj. Doista jako tešku. Točno onakvu kakvu je on proglašavao teorijski nemogućom prije mjesec dana, a u to je uporno nastojao uvjeriti sve oko sebe. Svaki savjetnik može pogriješiti u procjeni pa će ga ostali ispraviti, nije to neobično, pogotovo u ovako kompliciranoj krizi. No, čini mi se da bi svatko u nekom trenutku trebao znati zastati i razmisliti o svojoj ulozi, možda se malo i odmoriti, kako barem ne bi nastavljao činiti štetu, ako je možda čini.
Srećom, Gordan nije jedini član znanstvenog savjeta. S drugim članovima – Andrejom Ambriović Ristov, Petrom Klepac, Brankom Kolarićem, Ozrenom Polašekom, Josipom Carom i Nenadom Banom, Vladi RH uporno i strpljivo nastojim još od samog početka pandemije na sastancima znanstvenog savjeta vrlo precizno objasniti situaciju u svijetu i Hrvatskoj, kao i sve opcije koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju. U Znanstvenom savjetu imamo i članova čiji su stavovi o pandemiji u suprotnosti od najnovijih znanstvenih spoznaja, ali nas sedmero od početka činimo sve u okvirima mogućeg da bi se u skladu sa znanstvenim dokazima zaštitili životi što većeg broja naših građana dok čekamo na cjepivo.
To činimo jer sada već postoji dovoljno znanstvenih dokaza diljem svijeta da bolja kontrola pandemije znači i lakšu kontrolu svih ostalih društvenih izazova, a podcjenjivanje pandemije vrlo brzo dovodi i do brojnih drugih problema. Dobra kontrola pandemije ne čini ekonomiji štetu, nego joj pomaže. Vidjeli smo to ovoga ljeta u Hrvatskoj. Ali, tko to još uvijek ne razumije, bojim se da će to moći shvatiti već u sljedećim mjesecima koji će za Hrvatsku biti jako teški", zaključio je Rudan.
VIDEO: Pitali smo Hrvate podržavaju li nove epidemiološke mjere
Podsjetimo, jučer je Lauc na Facebooku napao Štagljara kazavši između ostalog: "Igor Štagljar nas je u travnju upozoravao da će nam se „ublažavanje mjera obiti o glavu“, no mi smo tada već proveli prve analize tijeka bolesti 7000 pacijenata u desetak bolnica u Europi i znali smo da s dolaskom proljeća opada učestalost pojave teškog oblika COVID-19. Stvarnost je i potvrdila naša predviđanja i čitavo ljeto smo mogli biti poprilično opušteni. Nažalost, taj trend se okreće s dolaskom hladnijeg zimskog vremena te vidimo da sada sve veći broj zaraženih ljudi razvija teški oblik bolesti, završava s komplikacijama u bolnicama, a mnogi i umiru. Smrtnost neke bolesti često se izražava kao CFR (case fatality rate), tj. kao udjel potvrđeno zaraženih koji premine. CFR nije savršen pokazatelj jer je jako osjetljiv na način kako se određuje broj potvrđeno zaraženih (primjerice u proljeće je u nekim zemljama CFR dosegao više od 10% budući da se premalo testiralo te je bio potvrđen samo mali broj zaraženih ljudi, dok je većina ostala nedetektirana)".
Nije trebalo dugo čekati na reakciju Štagljara. On je u podužem postu Lauca optužio za manjak empatije, besramnost i širenje zabluda.
"Cijeloj su hrvatskoj javnosti već tjednima očigledni tvoji očajnički pokušaji da se izvučeš iz živog blata u koje si se ukopao s bezbroj svojih kontradiktornih izjava i netočnih procjena od početka ove pandemije, a kojima si samo unio još veću nesigurnost među hrvatske građane u ovoj užasno ozbiljnoj i teškoj situaciji", napisao je Štagljar između ostalog.
Kako nema znanje, pa stalno se slika u bijeloj kuti u laboratoriju ispred centrifuge i na slici se još vide šarene flašice, zar to nije dokaz da ima znanje?