Ispričat ću vam kratku izraelsku priču o mudrom židovskom učenjaku Honiju. Jednoga dana Honi je hodao drevnom Judejom u Izraelu i susreo čovjeka koji je sadio stabla rogača.
Upitao je čovjeka:
„Koliko će dugo trebati ovom stablu da rodi plodove?“
Čovjek mu je odgovorio: „Sedamdeset godina.“
Vidno iznenađen, Honi ga je upitao: „Jesi li siguran da ćeš poživjeti sedamdeset godina kako bi uživao u plodovima ovog stabla?“
Na to mu je čovjek rekao: „U svom životu naišao sam na mnoga stabla rogača s plodovima, a kao što su ih moji preci posadili za mene, tako ih i ja sadim za svoju djecu i za buduće generacije...“
Čak i oni među nama koji nisu svjesni klimatske krize bili su uznemireni nedavnim događajima. Masivne poplave u Njemačkoj i zapadnoj Europi ubile su stotine ljudi, cijela sela u Kini i Indiji nestala su, odnesena kišama. Tuča je zasula Italiju usred ljeta, a Velika Britanija i Švicarska suočile su se s nepredvidljivim kišnim vremenom.
Na Sardiniji, u Grčkoj i u Sibiru borili su se s golemim požarima. Ni Hrvatska nije bila pošteđena ove trajne klimatske krize: vijesti o neizdrživim toplinskim valovima, divljim šumskim požarima koji su prijetili sigurnosti stanovništva i neuobičajeno visokim količinama kiše koje su uzrokovale poplave i poremetile živote ljudi u tim područjima bile su skoro svaki tjedan na naslovnicama hrvatskih medija.
Ovi događaji diljem svijeta ostvarenje su onoga što se nalazi u važnom izvještaju koje je nedavno objavilo UN-ovo Međunarodno povjerenstvo za klimatske promjene (IPCC). Događaji kojima smo svjedočili, kao i sadržaj izvještaja trebali bi nam svima biti ozbiljno upozorenje. Desetljećima su međunarodni znanstvenici i IPCC-jevi izvještaji uključivali ljudski utjecaj na globalno zatopljenje i klimatske promjene, no označavali su ga „samo“ kao „vrlo vjerojatan“ faktor.
Novi izvještaj prvi put nedvosmisleno definira čovjeka kao značajnog faktora u klimatskim promjenama. U izvještaju znanstvenici predviđaju da će visoke razine stakleničkih plinova u atmosferi nastaviti uzrokovati klimatske probleme u desetljećima koja slijede, poput toplinskih valova, uragana i drugih ekstremnih klimatskih događaja.
Hrvatski je premijer Andrej Plenković 10. kolovoza rekao da je UN-ov izvještaj o klimatskim promjenama „zvono za uzbunu na odlučniju borbu protiv globalnog zatopljenja.“ Također je dodao da će se „zalagati za hrabre iskorake radi ostvarenja niskougljične budućnosti.“ Više nema sumnje.
Moramo napraviti dramatične promjene u našem načinu života i okrenuti se što prije stilu življenja i ekonomiji koji pozitivno djeluju na klimu, prirodu i okoliš planeta Zemlje, a ne negativno. Kontinuirano uništavanje našeg prirodnog ekosustava ugrožava nas. Iskustva stotina znanstvenika koji su sudjelovali u stvaranju ovog izvještaja, a koja su temeljena na tisućama raznovrsnih i potvrđenih znanstvenih istraživanja iznimno su važna.
Ipak, promjene su teške i vrlo zahtjevne, a prijeko su nam potrebne priče o uspjehu i razmjena znanja te tehnologije koje će nam pomoći u prijelazu u gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova do 2050., odnosno u dvostrukom smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2030. godine. Ljeto 2021. prekretnica je u razumijevanju žurnosti i intenziteta krize.
Sve više država u razvoju ulazi u novi svijet gdje borba protiv klimatske krize uvjetuje razvoj gospodarstava. Kad je riječ o održivosti i svijesti o klimi, Izrael već neko vrijeme poduzima izravne korake. Proteklih nekoliko desetljeća Izrael je naučio kako u pustinjskim i sušnim područjima uspostaviti poljoprivrednu djelatnost, kako reciklirati 90% otpadnih voda i kako desalinizirati vodu.
Razvio je fantastična rješenja za pohranjivanje energije, učinkovitost energije i obnovljivu energiju te stvorio revolucionarnu industriju nadomjestaka životinjskih proteina. Izraelske klimatske inovacije mogu pomoći svijetu u razvijanju sposobnosti koje su svima itekako potrebne kako bismo se prilagodili klimatskim krizama i oduprli se njihovu utjecaju.
Nadalje, Izrael je spreman podijeliti svoje iskustvo i tehnologije s Hrvatskom i drugim državama, što će s jedne strane smanjiti količinu štete koja je nanesena ekosustavu, a s druge strane zadovoljiti rastuće potrebe čovječanstva za sirovim materijalima, hranom, vodom i energijom. Pogledajte, primjerice, nevjerojatne pomake koji se događaju u istraživačkim institutima i privatnom sektoru u Izraelu u području nadomjestaka životinjskih proteina.
Proizvodi poput mesa, mlijeka, jaja i drugih proizvode se u laboratorijima, uz korištenje proizvodnih metoda koje gotovo da ne stvaraju stakleničke plinove, a istodobno omogućuju da se goleme količine poljoprivrednog zemljišta koje se trenutačno koristi za uzgoj stoke oslobodi u svrhu ekološke obnove i pošumljavanja. Uz to, ove tehnologije također pomažu na putu prema globalnoj sigurnosti hrane tijekom klimatske krize.
Poljoprivreda i proizvodnja hrane samo su neki od načina na koje izraelski izumi mogu pomoći svijetu, znatnim povećanjem poljoprivredne proizvodnje, a istodobno omogućavanjem zaštite otvorenih prirodnih područja posvuda. Naši sustavi upravljanja vodama, poput navodnjavanja kap-po-kap, sustava za daljinsko mjerenje i drugih praksi već su u potpunosti i uspješno u uporabi u Izraelu i mogu znatno pridonijeti očuvanju bioraznolikosti i zadovoljiti potrebe čovječanstva koje se konstantno povećava.
Izraelska klimatska inovacija također je korisna u smanjenju emisija stakleničkih plinova i pruža neke od najfascinantnijih rješenja u područjima skladištenja energije komprimiranim zrakom, stvaranja energije korištenjem morskih valova, uporabe naprednih kompjuterskih alata za upravljanje energijom i u drugim područjima.
Istraživanja se konstantno provode te se otkrivaju nove najbolje prakse u području obnovljive energije, uključujući razvoj i široku primjenu tehnologija poput energetske učinkovitosti, skladištenja energije, kontroliranja energije i drugoga. Sva su ova otkrića važna i potrebna za suočavanje s klimatskom krizom. Kako bismo preživjeli, moramo surađivati jedni s drugima. Danas je svima jasno da nema ni jedne države, ma koliko ona bila jaka i razvijena, koja se sama može nositi s ovom, dosad neviđenom krizom u ljudskoj povijesti. Moramo iskoristiti sve nevjerojatne mogućnosti koje čovječanstvo posjeduje kako bismo planet Zemlju, ovaj veliki brod na kojem se svi nalazimo rame uz rame, okrenuli prema sigurnoj luci.
Izrael se pridružuje međunarodnim naporima u smanjenju emisija stakleničkih plinova, stvaranju obnovljive energije kroz regionalnu i globalnu suradnju u području energije, hrane i vode kao jedan od predvodnika u inovacijama i tehnologiji. Spremni smo surađivati s Hrvatskom i dijeliti svoja iskustva, kao i učiti iz hrvatskih iskustava te iz iskustava drugih država.
I na kraju evo i pouke iz priče o mudracu Honiju: Honi je zastao da se odmori. Odmarao se 70 godina.
Kad se probudio, dočekao ga je potpuno promijenjen svijet. Tamo gdje su prije bili vinogradi, sad su rasle masline, a tamo gdje su prije bile masline, sada je rađalo žito. Dok se čudio svim tim promjenama u svom okruženju, naišao je na čovjeka koji je ubirao plodove stabla rogača.
Honi ga je upitao:
„Jesi li ti čovjek koji je posadio ova stabla?“
„Ne“, čovjek mu je odgovorio.
„Ja sam njegov unuk.“
Ponašajmo se poput čovjeka koji je posadio stabla – ulažimo i naporno radimo kako bi naši unuci uživali u plodovima tog rada i u zdravom planetu prikladnom za život.
VIDEO Čime će se Merkel baviti u mirovini: Primat će 15.000 eura
Meni bi bolje pasalo kad bismo s Državom Izraelom delili ''naoružanje''.