Dobro razmislite treba li mlijeko biti prvi proizvod na letku s kojim ćete privlačiti kupce. Jer, ne poduzmete li potrebne korake i ne dođete pameti, hrvatskim poljoprivrednicima je iz fondova EU dovoljno novca na raspolaganju i za izgradnju nekoliko desetaka malih mljekara i sirana i drugačiju regulaciju na tržištu, ili će se uz našu podršku s mlijeka preorijentirati na neke isplativije proizvode, a vi ćete se snalaziti kako znate i umijete, upozorio je trgovce na današnjem stručnom savjetu za mlijeko i mliječne proizvode ministar Tomislav Tolušić.
Po prvi puta na istom su se sektorskom sastanku uz proizvođače i otkupljivače mlijeka našli i trgovci, koje je ministar optužio za nepoštenu trgovačku praksu, veliki uvoz i dampinške cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, posebno upirući prstom u Lidl, Kaufland i Plodine, koji ovih dana litru trajnog mlijeka prodaju za 3,79 kuna. Spar je apostrofiran kao jedini trgovački lanac koji prodaje isključivo hrvatsko mlijeko, a ni svoju privatnu marku ne prodaje ispod 4,99 kuna.
No da se ni ostali ne bi uljuljkali, ministar je „jezikovom juhom“ počastio i – proizvođače kako imaju najgori prosjek količina mlijeka po kravi u EU, svega 3200 kilograma, dok razvijene zemlje EU imaju i 7, 8 ili 9 tisuća kilograma – i otkupljivače poput Dukata za nefer cijene otkupa mlijeka od svega 1,80 kuna bez PDV-a za 1. klasu što je „maksimalno bezobrazno“, izjavio je.
Zbog kaosa na tržištu proizvodnja mlijeka te broj farmera i krava godinama drastično padaju i uz potpore stočarima od 700 milijuna kuna godišnje. Pokrivamo tek 56 vlastitih potreba za mlijekom, a opet – domaća skladišta su puna i zbog većeg uvoza nego nam treba. To je danas potvrdio Antun Milić, direktor otkupa mlijeka u Dukatu, ističući kako su zbog neorganiziranog tržišta i enormnog uvoza mlijeka i sireva oni doslovce u škarama između farmera i trgovaca. Pripremali su se za sezonu i skladišta su im puna, a sada ne znaju kamo s proizvodima.
S druge strane, farmeri u Republici Srpskoj hvale se kako oni ove sezone imaju povećane narudžbe za 3,5 milijuna litara, a za razliku od naših farmera koji s premijama dobiju najviše 2,4 kn/kg, srpski dobivaju 3,6 kuna.
Ili ćemo uvesti red, ili završiti priču u mljekarstvu – poručio je Tolušić, najavivši najavivši kako planira ukinuti poticaje za
uvoznu junad i dati ih isključivo za telad oteljenu u Hrvatskoj.
Prema riječima Miroslava Kovača iz mljekare Biz tov uvozne junadi uništio je hrvatsko govedarstvo zbog kojega smo u zadnjih 10 godina zaklali više od 2,5 milijuna ženske teladi.
Tolušić priznaje kako je i država mogla učiniti više. Najkasnije u rujnu, Sabor bi mogao izglasati i zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse. Pojačane su kontrole uvoza, naročito iz trećih zemalja. U postupku je donošenja i zakon o poljoprivrednom zemljištu, a s HBOR-om se razgovara i o modelima reprograma kredita stočarima. No farmeri upozoravaju kako im je dosta novih zaduživanja. EU pliva u pola milijarde tona viškova. Radije bi i licencirano sjeme za uzgoj rasplodnih bikova jer s današnjom otkupnom cijenom mlijeka, koja je u nas u godinu dana rasla 7, a u Njemačkoj i nekim drugim zemljama i 30 posto neće dugo opstati. Bilo ih je 65 tisuća, kad je završio Jakovin mandat 14 tisuća, a sada oko 6 tisuća.
Spasite barem kostur od 1000 proizvođača koji imaju više od 20 krava – poručio je Davor Blažić iz Hrvatskog saveza mljekara, optužujući kako se može naći 300 milijuna kuna za ekološku proizvodnju. On se svako jutro budi s 48.000 kuna duga, a glumci koji su imali gotovine kupovali su jeftino zemlju, posadili orahe, lješnjake… klade se po birtijama.
Reprogram kredita, nakon 10-godišnjeg minusa, bio bi samo nova omča oko vrata. Radije bi stručnjake koji će im izračunati kako da prežive uz sadašnju cijenu mlijeka od 1,83 kune, kazali su jučer neki farmeri.
Trgovci nas gule već 10 godina – kazao je i mljekar Mladen Šolčić, ističući kako je on s početnih 100 tisuća kilograma danas u proizvodnji 3,5 milijuna kilograma mlijeka i hrani još 12 kooperantskih obitelji. Kao veliki proizvođač dobiva otkupnu cijenu od 2,62 kune s tvorničkom premijom, no ni to nije dovoljno i ni on neće još dugo. U zadnjih 10 godina njegova je farma, tvrdi, na mlijeku izgubila 2 milijuna eura.
Iako se trgovcima spočitava kako je mlijeko "mamac za kupce" i 80 posto ga se prodaje na akcijama, Martin Evačić iz trgovačkog lanca NTL smatra da je glavni problem niska kupovna moć. Trgovci se za kupce ne bore samo cijenama mlijeka, nego i voća, povrća i mesa i zapravo rade "sa smiješnim maržama".
Svi žele kupovati jeftino. A dok je na tržištu višak trgovina nećemo daleko – rekao je.
Slavko Ledić, direktor Konzuma, kaže kako oni dominantno prodaju domaće mlijeko te da će i dalje podržavati domaće proizvođače, ali vode računa i o opstojnosti tvrtke. Tvrdi kako su oni lani imali 98% domaćeg, a preostalih 2% od domaćih dobavljača. U svibnju ove godine imali su tek jedan uvoz zbog konkurentnosti jer ni oni, izjavio je, drugačije ne mogu opstati.
Rašeljka Maras, direktorica CroMilka, kazala je kako svi težimo biti Njemačka ili Austrija. No tamo nema litre mlijeka na polici ispod eura, dok Hrvatska danas, kojoj nedostaje čak 44% potreba za mlijekom danas ne zna gdje bi, zbog enormnog uvoza plasirala 3,5 milijuna litara. Hvalimo se kako nam je više od 95 posto mlijeka ekstra kvalitete, a uvozimo ga iz BiH za koje uopće nemamo pojma kakvo je.
Uz članove Savjeta (Udruga velikih mliječnih farmi - Mliko, Croatiastočar, CroMilk, Agrokor, Dukat, Meggle, Vindija, Belje, PIK Rijeka, Zdenka, Udruga – hrvatske male mljekare) te predstavnike komora, agencija, fakulteta i stručnih službi, današnjem sastanku prisustvovali su predstavnici trgovačkih lanaca: Plodine, Konzum, Kaufland, Lidl, Spar, NTL i KTC.
Ministre zasto je problem dobiti koncesiju na zemlju a da to mora odlučiti lokalna samouprava ili nacelnici opcina kojima ovo u pravilu nije struka niti im je posao !? Ako je tako - onda zasto postoje agencije za raspolaganje polj. zemljištem i Appr - ugasite ih !