Hrvatskoj s preradom treba oko 900 milijuna kilograma svježeg mlijeka godišnje (1 kg = 1,03 l). No, ne samo da nismo dostigli ni svojedobno dopuštenu proizvodnu kvotu u pretpristupnim pregovorima s EU od 765 milijuna, nego se proizvodnja s najviše 626,4 mil. kg iz 2011. do konca 2016. srozala gotovo za četvrtinu, na 489,6 mil. kg, s koliko ćemo prema procjenama Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) završiti lanjsku godinu.
U 2013. mljekarama je isporučeno 503,8 mil.kg mlijeka, u 2014. 522,7 mil. kg, da bi u 2015. proizvodnja svježeg kravljeg mlijeka pala na 513,4 mil. kg. Lanjski pad proizvodnje od 4,6% u odnosu na 2015. pravda se i padom mliječnosti krava nakon cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože.
No dok je EU “sanirala” hiperprodukciju nekih zemalja koje su se “raspojasale” nakon ukidanja mliječnih kvota, a Rusija ustrajala na embargu na poljoprivredne proizvode iz EU, prezaduženi hrvatski stočari nisu ni imali ambicija povećavati proizvodnju. S prosječnih 11.018 u 2013., broj proizvođača u 2015. je pao na 8746, a do studenoga lanjske godine na 6811 – 4207 manje u odnosu na pristupnu 2013.
Mljekar Igor Rešetar smatra kako proizvodnja mlijeka pada zbog konstantne nebrige o hrvatskom mljekarstvu te četverogodišnjeg neulaganja u farme, a dosad smo, tvrdi, “promašili” i sve fondove i novce EU koji su nam mogli pomoći da povećamo proizvodnju.
– Kolege iz EU već 10 godina koriste ta sredstva. I, za razliku od nas, spremno su dočekali i novo sedmogodišnje razdoblje agrarne politike EU – objašnjava Rešetar.
Optimističan nije ni čelnik udruge OPG-a Život Antun Laslo. Tvrdi kako je već svima već jasno da je domaća proizvodnja upropaštena u korist uvoznog lobija, te da s niskim otkupnim cijenama mlijeka sve više krava završava u klaonicama.
Rašeljka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka – CroMilk, kaže kako je protekla godina bila izuzetno teška za čitav mljekarski sektor koji guši prekomjeran uvoz gotovih proizvoda po dampinškim cijenama. No u posljednjem je tromjesečju 2016. došlo do stabilizacije sektora u EU pa se očekuje da će se to dijelom preliti i na nas.
– Barem što se uvoza tiče – kaže Maras, koja za pad proizvodnje u RH krivi prezaduženost farmera koji plaćaju nerealne kamatne stope na kredite (prosjek EU je 2%, a u RH 6 do 7%), skup repromaterijal s PDV-om od 25% (EU od 4 do 13%) te manje poticaje u lanjskoj godini.
Mljekari nemaju ni zemlje na kojoj bi proizvodili vlastitu stočnu hranu te je, smatra ona, dobro što je novi ministar prepoznao probleme sektora te najavio novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, a u proceduri je i dugoočekivani zakon o poštenoj trgovačkoj praksi koji bi trebao smanjiti nelojalnu konkurenciju domaćoj proizvodnji.
>> Isporuka mlijeka lani pala drugu godinu zaredom, za 4,6 posto
Iste te političke ulizice su zajedno sa tzv.političarima tijekom zadnjih petnaest godinama uništavali mala domačinstva.