Tjedan dana nakon prosvjeda kojim su tisuće ljudi zatražile bolju zaštitu za žrtve obiteljskog nasilja, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u javno je savjetovanje uputilo prijedlog novog Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Već letimičan pogled na predloženi tekst otkriva kako je postupanje policije, zdravstva, pravosuđa, centara za socijalnu skrb i drugih tijela znatno opširnije i detaljnije razrađeno nego u važećem protokolu, što bi trebalo pokazati odlučnost države da se obračuna s nasiljem, no u organizacijama civilnog društva koje se bave ovom problematikom upozoravaju na neke očite propuste već u samom naslovu i uvodu Protokola.
Nasilje je društveni problem
Neva Tölle, predsjednica Autonomne ženske kuće Zagreb, upozorava tako da njegov naslov nije usklađen s Konvencijom vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatijom kao Istanbulska konvencija.
– Mi smo kao država dužni uskladiti sve naše zakonske i podzakonske akte, ne s našom nacionalnom strategijom, već i nju uskladiti s Istanbulskom konvencijom. Dakle, već i naslovu protokola smo fulali, on bi trebao glasiti “Protokol u slučaju rodno uvjetovanog nasilja nad ženama i djecom i nasilja u obitelji” – upozorava Tölle i nastavlja kako u uvodnom dijelu konvencije ima još konstrukcija koje su “upravo da ne povjeruješ”. Već u prvom pasusu može se, naime, pročitati kako je nasilje osobni i obiteljski, a tek potom društveni problem.
– Nasilje u obitelji niti je osobni niti obiteljski, već isključivo društvenopolitički problem – upozorava Tölle, koja teške pogreške vidi i u dijelu koji govori o tome na čemu ima biti naglasak postupanja institucija u slučaju obiteljskog nasilja.
Briga o žrtvi na državi
Pritom je, kaže Tölle, ispravno navedeno da u fokusu treba biti preuzimanje odgovornosti i suočavanje s vlastitim ponašanjem počinitelja jer je nesporno kako on treba preuzeti odgovornost i suočiti se s nedjelom koje je počinio, no a priori je pogrešno navoditi da je žrtva obiteljskog nasilja odgovorna za vlastitu sigurnost i suradnju s nadležnim tijelima.
– O sigurnosti žrtve treba se brinuti država i njezini resori, odgovornost za vlastitu sigurnost nikako ne bi trebala biti na žrtvi – upozorava Tölle. Iako predloženi tekst još nije do kraja iščitala, kaže kako je moguće vidjeti i pozitivne pomake, primjerice kada je riječ o postupanju policije, za što Ministarstvu daje “solidnu trojku”. Ipak, upozorava kako bi trebalo težiti besprijekornom sustavu i policiji omogućiti da, primjerice, u dogovoru sa žrtvom u policijskoj postaji odredi mjere opreza, kako je propisano u svim pristojnim državama.
VIDEO Plenković na prosvjedu #spasime:
Kaj to nije rijesila istambulka?