Državna će blagajna, i to u prvom redu zbog povećanja neoporezive osnovice plaća sa 1250 na 1500 kuna, ostati kraća za oko 273 milijuna kuna. Oko 56,5 milijuna kuna izgubit će županijski proračuni, oko 300 milijuna kuna gradski i općinski proračuni. Da lokalna samouprava ne bi zbog toga ostala financijski osakaćena, Vlada najavljuje i izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave.
Porezno rasterećenje svakako je u prvom planu Vladinih novih mjera, pri čemu će građanima posebno zanimljive biti olakšice za ulaganja u stambeni prostor, olakšice za podstanare i za troškove liječenja. Pogotovu nakon što su predlagatelji tih promjena odustali od limitiranja godišnjih prihoda za stjecanje prava na olakšice.
Ali Vlada u istom mahu hoće suzbiti i dio sive ekonomije. U sustav oporezivanja žele se pridobiti iznajmljivači stanova, i to ne samo u turističkim područjima. Ministar javnih radova Radimir Čačić iznosi podatak da se u Hrvatskoj iznajmljuje oko 200.000 stanova, a da je od toga registrirana samo jedna petina. U pojedinim gradovima to je farsa, kaže Čačić, navodeći za primjer Split gdje je registrirano samo 11 ugovora o najmu stanova.
Stopa poreza na dohodak od iznajmljivanja imovine bila bi 15 posto. No, kako bi se iznajmljivačima stanova priznalo 30 posto izdataka, oni bi zapravo plaćali porez od 10 posto. Iznajmljivačima u turizmu izdaci bi se priznali u visini 50 posto, pa bi porezna stopa zapravo bila 7,5 posto.
Usporedno s poreznim olakšicama i rasterećenjima, širila bi se dakle baza za oporezivanje. Država bi također htjela dobiti jasniju sliku o imovnom stanju građana kako bi porezne škare približila onima koji su se bogatili, a nisu plaćali porezne obveze. Zato bi do kraja veljače iduće godine svi građani morali poreznoj upravi predati iskaz o osobnoj imovini (pokretnine, nekretnine, imovinska prava, vrijednosni papiri i druga imovina u zemlji, ali i u inozemstvu), prema stanju 1. siječnja 2003. godine. Porezna bi uprava na temelju toga sastavila imovinske kartice koje bi se uspoređivale s uplaćenim porezima. Novčana kazna za one koji ne dostave podatke bila bi od 500 do 50.000 kuna. Obveza bi građana također bila prijaviti ako je njegova imovina tijekom godine uvećana za više od 75.000 kuna.
Vladin paket poreznih zakona ide u Sabor na prvo čitanje, a o njemu se tek trebaju izjasniti sindikati i poslodavci.
Deana Knežević
