Inflacija će predugo ostati previsoka, kazala je europska guvernerka Christine Lagarde nakon što je šesti put zaredom donijela odluku o povećanju eurske kamatne stopa za pola postotnog boda, iz koje se onda izvode sve ostale financijske operacije. Dizanje kamata protječe u sjeni potresa u američkim i velikoj švicarskoj banci koji su vratili sjećanje na događanja od prije 15 godina, kada su američke banke zatresle svijet i stvorile krizu od koje se Hrvatska oporavljala dulje od deset godina.
Političari umiruju
Oglasio se odmah i njemački premijer Olaf Scholz te poručio da trenutačna zbivanja nisu usporediva s krizom iz 2008., a brze reakcije vlasti u SAD-u, Velikoj Britaniji i Švicarskoj sugeriraju da su lekcije iz 2008. dobro svladane. S velikom se pozornošću pratilo hoće li stanje s bankama izvan EU poljuljati iznos najavljenog povećanja kamata u europodručju, odnosno na osnovi tog poteza tržište je htjelo vidjeti zna li regulator europskih banka nešto što drugi ne znaju. Poruka da ne zna, koja je odaslana iz Frankfurta, ujedno je primirila nesigurnosti da bi se kriza mogla preliti i na velike europske banke.
Hrvatska 2008. godine nije imala probleme sa svojim bankama, ali kao mala i otvorena ekonomija, još k tome opterećena svojim unutarnjim neracionalnostima i naglim bujanjem nekretninskog tržišta, izgubila je dvjesto tisuća radnih mjesta. Posljedice karantena i pandemije koronavirusa na ekonomsku aktivnost u Hrvatskoj bile su blaže od krize 2008. godine. Snažan skok cijena nekretnina i sad lebdi u zraku kao potencijalni problem u mnogim europskim zemljama, od Njemačke preko Austrije do Mađarske i Hrvatske, koje su i službeno pod posebnom paskom europskog regulatora za sistemske rizike zbog divljanja cijena stambenih kvadrata. Njemačka od sredine prošle godine bilježi prve cjenovne minuse na nekretninskom tržištu, no cijene u Hrvatskoj i dalje snažno rastu jer uz domaće kupce značajan utjecaj na potražnju imaju i stranci.
Hrvatski premijer Andrej Plenković također kaže da njegova vlada prati situaciju "s interesom i bez podcjenjivanja tih vijesti". Naš je bankarski sustav visokolikvidan, a pravila koja se odnose na banke rigorozna su i detaljna, dodaje Plenković.
Stručnjaci Europske središnje banke vjeruju da će srušiti inflaciju na poželjna dva posto u iduće dvije godine, odnosno 2025. godine, dok se ove godine u Hrvatskoj očekuje prosječna inflacija između sedam i osam posto, a u europodručju nešto iznad pet posto.
Ipak, vodstvo banke u Frankfurtu ogradilo se prilikom predstavljanja poboljšanih prognoza jer su one pripremljene uoči kraha prve američke banke te u njih nisu uključili mogući negativan utjecaj zbivanja u bankarskom sektoru na ekonomska kretanja. Vjeruje se da europodručje ove godine može rasti jedan posto, a iduće još i jače, te su pali svi prijašnji strahovi o recesiji.
Velike investicijske banke procjenjuju da bi volatilnost na financijskim tržištima nakon propasti Silicon Valley Bank mogla u nadolazećim kvartalima negativno utjecati na rast BDP-a u SAD-u na razini od 0,5 do 1,0 posto.
– To je konzistentno ulasku ekonomije u recesiju krajem ove godine – objašnjava Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a. Financijska se tržišta sada klade da će Američka središnja banka, FED, krenuti na smanjenje kamatnih stopa ovo ljeto, a Stojić ističe da su splasnula i tržišna očekivanja u pogledu maksimalne depozitne stope Europske centralne banke na 3,50 posto iako se donedavno očekivalo da će ta kamata ići iznad četiri posto. Dakle, ECB je ovaj tjedan povećao kamate da bi pokazao tržištima kapitala kako je sve u redu, no njihovi analitičari tog istog tržišta i dalje smatraju da će stanje u bankama mijenjati smjer budućih intervencija.
Povećanje kamatnih stopa
Inflacija se u veljači u eurozoni blago smanjila na 8,5 posto, no u Hrvatskoj je ona visokih 12 posto iako se i kod nas od studenoga inflacija smanjuje na godišnjoj razini, uglavnom zbog velikog pada cijena energije. No, u veljači je u odnosu na siječanj inflacija u Hrvatskoj veća 0,2 posto. Inflacija se kod hrane ne smanjuje te je hrana u europodručju na godišnjoj razini skuplja 15 posto, a Hrvatskoj 17 posto, jer se prethodno naglo povećanje troškova energije i drugih ulaznih troškova u proizvodnji hrane i dalje prenosi na police prodavaonica.
– U jeku trenutnih pojačanih turbulencija na financijskim tržištima odluka o povećanju kamatnih stopa s ciljem suprotstavljanja postojećim inflacijskim rizicima vrlo je hrabra – protumačio je Gottfried Steindl, analitičar Raiffeisen bank International, koji je ocijenio pozitivnim što središnja banka ne zatvara oči pred nervozom na financijskom tržištu te kazao da će instrumentima osigurati likvidnost bude li to potrebno.
VIDEO: Medvedev: "Amerikanci su potpuno poludjeli"
Pozivam sve koji ovo čitaju da prestanu bacati hranu i prekomjerno jesti. Najdeblja smo nacija u Europi, a smeća su nam prepuna odbačene hrane. Manja potražnja će smanjiti cijene. Dakle, win-win situacija.