BEOGRAD - Odvjetnici su podijeljeni u ocjeni koliko je realna šansa da zagrebačka Ina dobije spor pokrenut pred Privrednim sudom u Beogradu za poništavanje privatizacije Beopetrola, odnosno za povrat vlasničkih prava nad imovinom koju je imala u Srbiji. Ali, većina njih smatra da bi to pitanje prije trebalo rješavati kroz politički dijalog između dvije države, ocjenjujući pritom da bi sudski spor trajao više godina, a neki čak sumnjaju i u vjerojatnost da srbijanski sud donese presudu u korist hrvatske kompanije, piše beogradski dnevnik Danas u analitičkom članku o Ininoj tužbi protiv Srbije gdje je svoje mišljenje iznijelo niz uglednih beogradskih odvjetnika.
- U redu je što su hrvatski mediji otvorili tu temu jer se treba boriti za svoje, ali istodobno srbijanska poduzeća imaju na stotine istovjetnih tužbi pred sudovima u toj zemlji, kao i u Sloveniji, BiH ili Makedoniji i u tim procesima se ništa ne događa, a nitko o njima i ne izvještava. Činjenica je da su mnoge velike tvrtke 90-ih imale svoje organizacijske dijelove sa statusom „vlasništva društvene imovine“ u drugim republikama bivše države i da je njihovo funkcioniranje bilo onemogućeno onog trenutka kada su započele tenzije na ovim prostorima. Gotovo istodobno, u svim sada već samostalnim državama, donesene su uredbe kojima je sekvestrirana imovina tvrtki čije je sjedište bilo izvan njih, što znači da je praktično kao društvena imovina bila oduzeta. Zakoni o formiranju poduzeća koji su u to vrijeme bili važeći u svim republikama omogućavali su da radnici na referendumu donesu odluku o formiranju samostalnog poduzeća s društvenom imovinom, pod uvjetom da je ono zaokružena poslovna cjelina. To se dogodilo ne samo u slučaju Ine nego i mnogih drugih poduzeća koja su imala ogranke pa su u istom statusu i brojni hoteli i odmarališta na području Hrvatske kao i imovina fizičkih osoba - kaže za Danas odvjetnik Sava Anđelković koji pred Privrednim sudom u ovom sporu zastupa Akcijski fond.
Dodaje da je tako Inina imovina u Srbiji legitimno prešla na Beopetrol, zatim promijenila status u državno poduzeće, oglašeno na natječaju i prodano ruskom Lukoilu.
- Ta imovina više ne postoji u obliku u kojemu je izdvojena iz sustava Ine pa je i njezino vraćanje nemoguće - objašnjava Anđelković.
Nedostatak sudske prakse u ovim slučajevima na čitavom prostoru bivše države, piše Danas, razlog je što većina odvjetnika drži da bi pitanje društvene imovine kojom su tvrtke raspolagale trebalo riješiti kroz sukcesiju.
- Iako bi pravni argumenti trebali imati prednost, u ovom i sličnim slučajevima radilo bi se o višegodišnjim, iscrpljujućim sudskim postupcima, zbog kojih bi puno učinkovitije rješenje bio bilateralni dogovor država - kaže Branislav Marić iz jednoga regionalnog odvjetničkog ureda.
Odvjetnik Srđan Sikimić kaže da su u imovinskim odnosima sve zemlje bivše države imale iste obligacijske propise, a uredbe koje su donesene početkom 90-ih, nisu, strogo pravno, temelj za stjecanje prava vlasništva.
- Na osnovu njih bila je moguća pojedinačna nacionalizacija imovine, kojom je svaka od država trebala prvo steći pravo vlasništva, a potom raspolagati tim tvrtkama ili njihovim dijelovima. Ali, koliko znam, ni u jednom slučaju to nije učinjeno konkretno, za pojedinačne tvrtke, osim djelomice u Sloveniji - tvrdi Sikimić.
Tužba protiv Srbije nije ništa novo i na sudskim organima je da rade svoj posao, rečeno je Tanjugu u srbijanskoj vladi. Srbija je Hrvatskoj ponudila potpisivanje dvostranog sporazuma o vraćanju imovine koja je ostala na teritoriju druge države, kojim bi se riješila sporna pitanja sukcesije, ali službeni Zagreb već sedam mjeseci ne odgovara na tu ponudu, objašnjeno je Tanjugu u vladi. Sporazumom o sukcesiji bivše SFRJ definirana je njegova primjena nakon 31. prosinca 1990. godine i to prema teritorijalnom načelu, što znači da imovina zatečena na teritoriju jedne od članica bivše države nakon tog datuma prelazi u njezino trajno vlasništvo bez obzira što je vlasnik bila neka pravna osoba iz druge nekadašnje republike.
Inin ugovor o pripajanju dijelova Beopetrola sklopljen je prije datuma koji je definiran u Sporazumu o sukcesiji i prema tada važećim propisima, objašnjavaju situaciju oko Inine tužbe u srbijanskoj vladi.
A što se to tiče Hrvatske? Ionako to više nije Hr poduzeće zahvaljujući HDZu. To je Mađarski problem i to treba pustit njima.