Duboko u stjenovitoj vanjskoj kori planeta Marsa nalazi se rezervoar tekuće vode, pokazala je analiza podataka koje je dostavio NASA-in lander Insight koji je na Crveni planet sletio 2018. godine. Landerov seizmometar zabilježio je četverogodišnje vibracije iz dubine planeta, poput potresa, a analiza je pokazala da seizmički signali upućuju na tekuću vodu, objavio je BBC. Otprije postoje saznanja o zaleđenoj vodi na Marsovim polovima i parama u atmosferi, no ovo je prvi put da je pronađena voda i u tekućem stanju. Podaci su objavljeni u znanstvenom časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences". InSight je bio prvi robotski istraživač svemira koji je detaljno proučavao unutarnji prostor Marsa, njegovu koru, plašt i jezgru, kao dio NASA-ina programa. Bavio se najtemeljnijim pitanjem planetarne znanosti – razumijevanjem procesa koji su oblikovali stjenovite planete unutarnjeg Sunčeva sustava, uključujući Zemlju, prije više od četiri milijarde godina.
Voda 10 do 20 km u kori
Insight je svoju misiju završio u prosincu 2022., a u četiri godina snimanja sonda je zabilježila više od 1319 potresa. Mjerenjem brzine kretanja seizmičkih valova znanstvenici su utvrdili kroz koji materijal se najvjerojatnije kreću.
– Ovo su zapravo iste tehnike koje koristimo za traženje vode na Zemlji ili za traženje nafte i plina – objasnio je profesor Michael Manga s kalifornijskog sveučilišta Berkeley, koji je sudjelovao u istraživanju, i dodao da je voda najvažnija molekula u oblikovanju evolucije planeta.
VEZANI ČLANCI:
Analiza je otkrila rezervoare vode na dubinama od oko 10 do 20 kilometara u kori Marsa.
– Razumijevanje Marsova vodenog ciklusa ključno je za razumijevanje evolucije klime, površine i unutrašnjosti – istaknuo je voditelj istraživanja dr. Vashan Wright s Oceanografskog instituta Scripps UC u San Diegu.
Ovo otkriće, dodao je, daje odgovor na pitanje kamo je nestala sva voda s Marsa. Istraživanja površine Marsa, s njegovim kanalima i valovima, pokazuju da su u davna vremena na planetu postojale rijeke i jezera, no već tri milijarde godina površina je kao pustinja. Dio vode nestao je u svemiru kada je Mars izgubio atmosferu, no, prema riječima profesora Mange, i na našem planetu je veliki dio vode pod zemljom pa nema razloga da tako ne bude i na Marsu. Znanstvenici vjeruju da ima sličnih rezervoara diljem Marsa, no njihova lokacija nije dobra vijest za milijardere poput Elona Muska koji mašta o kolonizaciji.
– Voda je zarobljena 10 do 20 kilometara duboko u kori. Bušenje rupe duboke deset kilometara na Marsu čak i za Elona Muska bilo bi teško – kazao je Manga za BBC News i naglasio da bez tekuće vode nema života, a na Marsu bi uvjeti za život mogli mogli biti duboko pod zemljom.
Inače, Insight je bio izgrađen prema dizajnu NASA-ina landera Mars Phoenix. Lansiran je 5. svibnja 2018. iz zračne baze Vandenberg u Kaliforniji i sletio 28. studenog iste godine u blizini Marsova ekvatora, na zapadnoj strani ravne glatke ravnice zvane Elysium Planitia. Robotska ruka bila je duga oko 180 centimetara. Podignula bi seizmometar i sondu protoka topline s palube i postavila ih na površinu. Senzori InSighta uhvatili su, uz ostalo, početkom prosinca 2018. zastrašujuću tihu tutnjavu uzrokovanu vibracijama vjetra, za koji se procjenjuje da je puhao brzinom od pet do sedam metara u sekundi.
Uzorci stižu u laboratorije
Na Mars je u lipnju 2020. lansiran i rover Perseverance koji traži znakove drevnog života mikroba. Vozilo na šest kotača pronašlo je, objavila je prošlog mjeseca NASA, fascinantnu stijenu u obliku vrha strijele, na kojoj ima naznaka ostataka mikroba otprije nekoliko milijardi godina, no potrebna su daljnja istraživanja. Stijena, napominju, pokazuje kemijske tragove i strukture koje su vjerojatno mogle formirati život prije nekoliko milijardi godina, kada je područje koje istražuje Perseverance sadržavalo tekuću vodu. Dio NASA-ine misije istraživanja Marsa je, primjerice, i Curiosity lansiran 2011. godine. NASA i Europska svemirska agencija ESA rade na sljedećem, možda i najtežem koraku – prijenosu uzoraka na Zemlju kako bi se analizirali u laboratorijima kakve je nemoguće prenijeti na Mars. Nakon što se uzorci prikupe, bit će utovareni u spremnik vozila Mars Ascent Vehicle (MAV) koje bi spremnik lansiralo u Marsovu orbitu, gdje bi ga preuzela letjelica i prevezla na Zemlju.
NASA i Europska svemirska agencija rade na sljedećem, možda i najtežem koraku – prijenosu uzoraka na Zemlju
GALERIJA NASA-in projekt Artemis najambiciozniji je svemirski projekt u ljudskoj povijesti
Navodno je Elon Mask sondom na Mars položio svoje gamete, nadajući se da će za stotinjak godina na Marsu niknuti život.