Američki predsjednik Barack Obama i državni tajnik John Kerry već danima ne ispuštaju telefone iz ruke jer nazivaju Zapadne lidere, ministre vanjskih poslova, tajnike UN-a i NATO-a te Arapske lige. Jedina tema je Sirija, a glavna dilema - treba li Amerika vojno intervenirati u toj zemlji i na taj način ubrzati proces svrgavanja Assada i njegova režima.
Amerikanci s nestrpljenjem čekaju odluku iz Ovalnog ureda u kojem se ne gasi svijetlo već danima jer znaju da novi rat za njih ne donosi ništa dobroga osim dodatnih izdvajanja za naoružanje i vojsku a moguće i nove mrtve vojnike. Deset godina već slušaju kako su svojim poreznima pomagali razvoj demokracije u Iraku i Afganistanu ali od pravog mira i demokracije u tim zemljama nema još ništa i dugo neće biti a mladi Amerikanci završavaju fakultete i nemaju posla jer recesija još nije u potpunosti prevladana.
>> Situacija napetija: Rusi sazvali hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti!
Demokrati ne žele rat
Sve je to dobro poznato Obami koji je prvi i drugi mandat dobio i na obećanjima da neće ratovati kao njegov prethodnik Bush. Jasno je Predsjedniku da su u prošlosti Amerike ratovi značili dominaciju na svjetskoj sceni, opravdanje naziva "svjetskog policajca i promicatelja demokracije" i da mnogi još žele vidjeti kako Washington drži prijestolje "prvog među prvima" ali Obama razumije i one koji ga upozoravaju da s nekoliko projektila na Siriju neće zapravo ništa napraviti a može upaliti još veću buktinju na Bliskom istoku.
I stoga ne čudi da Predsjednik koji je dobio Nobela za mir pokušava učiniti sve da ne uvede zemlju u još jedan rat. Možda samo dani ili sati dijele Bijelu kuću od odluke da kazni Bashara al-Assada zbog upotrebe kemijskog oružja jer su snimke ugušene i zatrovane djece šokirale Ameriku ali Obama je svjestan da će biti puno pitanja na koja mora odgovoriti jer veliki dio njegove Demokratske stranke u Kongresu nije oduševljen idejom rata, posebno ne želeći ući u namještaljku "savezništva " s Al Qaidom u Siriji.
Newt Gingrich, bivši kandidat na predsjedničkim predizborima Republikanske stranke 2012., upozorava da se zločini u Siriji događaju već gotovo dvije godine i "ako se Amerika sad odluči na napad treba sebi postaviti pitanje - što nakon toga?"
Obje strane loše
"Kratko bombardiranje u Siriji pomoglo bi da se Sjedinjene Države i njeni saveznici osjećaju kao da su nešto uradili ali to će dokazati ništa. Već smo dvije godine suzdržani od miješanja u građanskom ratu dok je poginulo sto tisuća Sirijaca a milijuni su raseljeni te smo odlučili ne reagirati nakon kemijskog napada. Zaključili smo da je tamo strašan građanski rat, što ne može biti i naš rat. Bombardiranje neće to promijeniti - i što onda? Američkoj javnosti je poznato da su obje strane u Siriji loše. Jedna strana je brutalni diktator, a druga uključuje islamiste i teroriste koji su opasni. Nećemo trošiti vrijeme, novac i krv za stvaranje poželjne strane u Siriji", poručio je Gingrich.
I mnogi drugi analitičari se slažu da Sirija nije najveća prijetnja SAD-u na Bliskom istoku. Iranski režim svakodnevno napreduje prema nuklearnom oružju. To predstavlja izravnu prijetnju Izraelu i dugoročno je prijetnja Americi. Sukobi u Siriji, Egiptu i Libiji su male prijetnje u usporedbi s katastrofom koja bi mogla uslijediti ako Iran uspije u svom planu. Obama tvrdi da je Assad prešao "crvenu crtu" a Dominic Tierney, profesor političkih znanosti na Swarthmore Collegeu, upozorava i da američki projektili mogu ubiti nevine žene i djecu i oni nisu manje zlo od kemijskog oružja.
>> Porasle cijene nafte i zlata zbog mogućeg napada na Siriju
