U konkurenciji 28 država članica EU Hrvatska je zauzela 20. mjesto kad je riječ o digitalizaciji društva i gospodarstva. Pokazuje to novi DESI indeks. Za razliku od lani, na prvu, izgledao je kao da se nismo pomaknuli s mjesta. Ipak jesmo, ali pomakli su se i drugi i, sve u svemu, opet smo 20.
Valja naglasiti da je EK podatke za ovu, najnoviju listu digitalizacije EU, prikupljala prije koronakrize. A svi relevantni stručnjaci koronakrizu nazivaju katalizatorom digitalizacije u Hrvata, što je valjda jedna od rijetkih dobrobiti koju možemo izvući iz pandemije. Svaki je građanin napredovao barem korak. Država i javna uprava pokazale su da se zna i može, da automatizacija nekih procesa uopće nije tako teška i mistična pojava, nego sasvim moguće rješenje.
U tom svjetlu DESI ovaj put možda i nije pravi odraz digitalizacije. Primjerice, bilježi da 18 posto Hrvata lani uopće nije koristilo internet, ali korona je vjerojatno popravila taj rezultat. Možda su nekome, primjerice, trebale propusnice pa su, ako ništa drugo, spoznali da postoji servis e-građani, koji im u tome može pomoći. Kada bi bilo dovoljno mudrosti da se nastavi s pozitivnim pomacima, bilo bi doista krasno. Digitalizacija je vrlo jako pozicionirana u predizbornim programima i njome se snažno maše iz dviju najvećih stranaka. Kada bi postojao dijalog, možda bi se dogodilo čudo. Jer digitalizacija bi trebala biti nadstranačka stvar koju bi sve vlade gurale u istom smjeru. No valja razlučiti tri područja na kojima treba simultano raditi.
Jedno je digitalizacija javne uprave kao učinkovitog servisa poduzetnicima i građanima, što se odnosi na bazično pribavljanje dokumenata, otvaranje tvrtki i komunikaciju s poreznom upravom.
Drugi dio trebao bi se odnositi na financijsko poticanje primijenjenih istraživanja, inovacija i razvoja, uvrštavanjem tzv. digitalne produkcije i proizvodnje u vertikale Strategije pametne specijalizacije i usmjeravanje sredstava iz Europskog regionalnog fonda isključivo u privatni sektor.
Treće, možda i najvažnije područje, jest daljnje rasterećenje troškova rada i nameta u kojima se poduzetništvo guši kako bi se investicije privatnog sektora povećale, a kvalitetni stručnjaci ostali ili, dapače, došli u Hrvatsku.
Spoje li novovladajući ove tri komponente, uz transparentnost vlastitih procesa, pojedine DESI komponente poskočile bi, povlačeći i cijeli indeks na višu razinu.
