Među 28 država članica Europske unije Hrvatska je prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije - DESI za 2020. na 20. mjestu.
Isti smo kao i lani. Premda su rezultati u pojedinim kategorijama bolji, i može se vidjeti općeniti pozitivan trend u broju bodova po kategorijama, sve zajedno nije bilo dovoljno da u odnosu na druge ostvarimo bolji 'plasman'. Jer, ni drugi nisu stajali u mjestu, već su napredovali.
Europa nas je 'izmjerila' prije koronakrize i evo kako komentiraju prikupljene podatke i svoja saznanja o hrvatskom digitalnom društvu i gospodarstvu.
Od svih kategorija, Hrvatska je najbolji rezultat ostvarila u integraciji digitalne tehnologije u poduzećima i MSP-ovima i na devetom smo mjestu u kategoriji prekogranične internetske prodaje drugim državama članicama EU-a. Hrvatska poduzeća postupno integriraju digitalne tehnologije u poslovanje. Hrvatska ima 23 posto poduzeća s visokom i vrlo visokom razinom digitalnog intenziteta, čime malo zaostaje za prosjekom EU-a od 26 posto.
.Kad je riječ o povezivosti, Hrvatska je nastavila postojano napredovati, ali bez promjena u odnosu naprošlogodišnji položaj. Znatno je poboljšala pokrivenost fiksnom mrežom vrlo velikog kapaciteta. U tojse kategoriji rezultat poboljšao s 23 % u 2018. na 43 % u 2019. Međutim, razmjerno visoke cijene paketa fiksnih i kombiniranih usluga utječu na rezultat u kategoriji indeksa cijena širokopojasnog pristupa.
U kategoriji ljudskog kapitala Hrvatska je na 13. mjestu i ima šesti najveći udio osoba s diplomom iz područja ICT-a u EU-u. No 18 posto Hrvata nikad nije koristilo internet.
Hrvatska je lani ostvarila mali napredak u upotrebi interneta. Hrvati su među najbrojnijim čitateljima vijesti na internetu u EU-u, a hrvatska poduzeća iskorištavaju mogućnosti društvenih medija, velikih podataka i e-trgovine. Unatoč sve većoj potražnji poslodavaca za stručnjacima za ICT, njihov broj na tržištu rada u Hrvatskoj manji je od prosjeka EU-a. Hrvatska je 2019. ostvarila bolji rezultat u kategorijama unaprijed ispunjenih obrazaca i kompletnosti usluga dostupnih na internetu nego 2018.
Reforma nastavnog programa „Škola za život” počela se provoditi 2019. Reformom se želi uvesti pristup koji se temelji na ishodima učenja radi povećanja kvalitete obrazovanja i poučavanja. Reforma se postupno provodi u svim osnovnim i srednjim školama te bi treba biti dovršena do 2022.
puno.ja nemam mobitel 35 godina.i mogu rec super je.zovi si fiksni pa ako me ulovis.