Grčki proračunski manjak u 2009 veći je no što se predviđalo, pokazuje konačni obračun za 2009. godinu koji je u četvrtak objavio Eurostat. Dok se ranije tvrdilo da on iznosi 12,7 posto grčkoga BDP-a, Eurostatov izračun pokazao je da je manjak dosegao čak 13,6 posto. Grčkoj, međutim, i dalje ostaje obveza da u ovoj godini manjak smanji za četiri posto, dakle ne više na 8,7 nego na 9,6 posto BDP-a.
Još je veći proračunski manjak zabilježila Irska (-14,3%), a za Grčkom slijede Ujedinjeno Kraljevstvo (-11.5%), Španjolska (-11.2%), Portugal (-9.4%), Latvija (-9.0%), Litva (-8.9%), Rumunjska (‑8.3%), Francuska (-7.5%) i Poljska (-7.1%). Ni jedna zemlja članica EU nije lani bila u proračunskome plusu, a manjak ispod inače najviše dopuštena tri posto imale su Švedska (-0.5%), Luksemburg (-0.7%) i Estonija (-1.7%). U 25 zemalja članica manjak je lani bio veći nego u 2008., a smanjio se samo u dvjema, Estoniji i Malti.
Grčka, sa 115,1 posto BDP-a, nije imala ni najveći državni dug u EU; veći je, 115,9%, zabilježen u Italiji. Viši od dopuštenih 60% imali su još Belgija (96.7%), Mađarska (78.3%), Francuska (77.6%), Portugal (76.8%), Njemačka (73.2%), Malta (69.1%), Ujedinjeno Kraljevstvo (68.1%), Austrija (66.5%), Irska (64.0%) i Nizozemska (60.9%). Najniži je dug bio u Estoniji (7.2%), Luksemburgu (14.5%), Bugarskoj (14.8%), Rumunjskoj (23.7%), Litvi (29.3%) i Češkoj (35.4%).
Po ovim pokazateljima bi se reklo da je Hrvatska sasvim spremna za EU.