Vlada je danas raspisala lokalne izbore, datum kojih je unaprijed zadan zakonom kao treća nedjelja u svibnju, a ove godine ona pada na 16. svibnja.
Raspisivanjem izbora počinju teći rokovi za izborne radnje, prije svega za prikupljanje potpisa za kandidature potencijalnih budućih župana, gradonačelnika i načelnika općina te članova predstavničkih tijela, koje će ove godine teći prema posebnim pravilima zbog pandemije koronavirusa. Zbog rastućeg broja novozaraženih posljednjih tjedana mogli su se čuti i pozivi da se izbori odgode, no vladajući su to u startu odbacili, iako je zakonskim izmjenama iz prošle godine Vladi dana i takva mogućnost.
Zavod za javno zdravstvo zato je već objavio pravila za prikupljanje potpisa koja, među ostalim, podrazumijevaju fizičku distancu i redovitu dezinfekciju ruku, dok će se biračima preporučivati da za potpise koriste vlastite olovke. Uz posebne mjere za prikupljanje potpisa kandidati ovoga puta moraju paziti na još jednu novost.
Video - Burno sučeljavanje Klisovića, Tomaševića i Filipovića
Nedavno su, naime, na snagu stupile još jedne izmjene Zakona o lokalnim izborima prema kojima se za lokalne funkcije više neće moći kandidirati pravomoćno osuđeni na zatvorsku kaznu veću od šest mjeseci, bez obzira na to o kojoj se vrsti kaznenih djela radi. Svi će kandidati zato morati pribaviti izvod iz kaznene evidencije, za što je propisan poseban obrazac, a iz Ministarstva pravosuđa i uprave najavljuju da će se to moći učiniti i putem sustava e-građani, koji će u sljedeća dva tjedna nuditi i posebnu aplikaciju za uvid u kaznenu evidenciju.
Četrdeset različitih listića
Kandidatima koji nisu bili osuđivani dovoljan će biti izvod iz kaznene evidencije, no oni koji su svoju kaznu već odslužili, a žele na izbore, od Ministarstva pravosuđa morat će zatražiti i posebnu potvrdu da im je istekao rok rehabilitacije, što znači da se po zakonu mogu kandidirati kao da nikad nisu počinili kazneno djelo. Posebnost lokalnih izbora je i ta da se, za razliku od parlamentarnih i predsjedničkih, ne može glasati izvan mjesta prebivališta, što bi od izlaska na izbore moglo odvratiti nemali broj ljudi koji su nakon nedavnih katastrofalnih potresa napustili svoja prebivališta.
Bez obzira na to, Vlada i Sabor nisu intervenirali u netom izmijenjeni zakon kako bi se tim ljudima olakšalo glasanje, a argument je da je riječ o puno složenijim izborima od onih na nacionalnoj razini, budući da građani istodobno biraju i čelnike svojih lokalnih jedinica i župane, kao i predstavnička tijela na obje razine, što konkretno u Sisačko-moslavačkoj županiji znači čak četrdeset različitih biračkih listića. S obzirom na to, teško bi, kažu, bilo organizirati posebna biračka mjesta za sve birače koji žele glasati izvan mjesta prebivališta.
Poznato je da pojedine stranke znaju organizirati autobuse za prijevoz birača na birališta, zbog čega je bilo i puno nezadovoljstva, primjerice kada je riječ o HDZ-ovim ili SDSS-ovim biračima u pograničnim područjima. Pitanje je, međutim, hoće li se itko sjetiti organizirati takav prijevoz za ljude koji su nakon razornog potresa napustili svoja mjesta.
Novo pakiranje starih ljudi
Slaven Hojski iz Državnog izbornog povjerenstva kaže kako se takav organizirani prijevoz dopušta političkim strankama ako na autobusima koji prevoze birače nema vidljivih stranačkih obilježja. No što se tiče samoga DIP-a, on takav prijevoz za birače sigurno neće organizirati. To bi, uz pandemiju, moglo dovesti i do smanjenog odaziva na lokalnim izborima, a što u pravilu pogoduje velikim strankama, s jačom organizacijskom strukturom.
Posebnost je ovih izbora i veći broj novih političkih opcija koje će se prvi put testirati na lokalnim razinama. Na lijevoj strani političkog spektra to je platforma Možemo!, koja je prije četiri godine bila koncentrirana isključivo na Zagreb, a sada će se okušati i u drugim velikim gradovima i nizu manjih sredina. A tu je i stranka Centar, nastala spajanjem Pametno i Stranke s imenom i prezimenom.
S desne strane, na lokalne izbore prvi put izlazi Domovinski pokret, koji u nekim sredinama, poput Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije, podupire kandidate koji su zbog unutarstranačkih trvenja napustili HDZ i na izbore izlaze samostalno. Analitičar Dragan Bagić procjenjuje, međutim, kako se Domovinski pokret ni po ljudima s kojima ide na ove lokalne izbore, a ni po retorici ne može smatrati novom opcijom na političkoj sceni.
– Radi se o novom pakiranju starih ljudi i stare retorike, opciji koja je pod novi kišobran okupila nacionalističku desnicu koja je prije bila fragmentirana. Oni se uglavnom oslanjaju na aktere koji su već dobro poznati biračima u lokalnim sredinama. No radi se ipak o novom brendu koji je donio određenu svježinu u politički prostor, a ovi lokalni izbori bit će im važan test – kaže Bagić.
Naši budeju na Banovinu, a di budeju njihvi...