Malo koji dan protekne bez žalopojki zbog iseljavanja, osobito mladih ljudi, iz pojedinih zemalja Europske unije u druge zemlje članice. Nije tako samo u Hrvatskoj, činjenica da neke zemlje članice gube i stanovništvo i “radnu snagu” brine i središnje vlasti Europske unije, Komisiju, Vijeće i Parlament.
A iseljavanje i useljavanje zaista nije maleno.
Prema podacima koje je nedavno objavio jedan od vodećih europskih ekonomskih instituta Bruegel, od 2013. do 2017. godine Poljska je ostala bez 268 tisuća stanovnika u dobi između 20 i 34 godine, Španjolska bez 136, Litva bez 85, Italija bez 50, a Hrvatska bez 35 tisuća. Otišli su u Njemačku (neto plus 492 tisuće), Švedsku (plus 24) ili Belgiju (plus 10 tisuća).
Institucije Europske unije ne izražavaju samo zabrinutost zbog internih migracija nego preko europskih investicijskih fondova za “konvergenciju” troše milijarde eura da bi u svojim slabije razvijenim članicama poboljšale životni standard i otklonili barem dio razloga za odlazak njihovih stanovnika.
No, pri svemu tome zaboravlja se da su znatne ekonomske unutarnje migracije, ma koliko se to na prvi pogled činilo apsurdnim, zapravo uvjet da EU funkcionira kao ekonomska cjelina i da ima zajedničku valutu u punom smislu te riječi, kao globalno vrijednu, ili međunarodno slobodno plivajuću i konvertibilnu, ili “valutu (novčanih) pričuva”.
To, naime, kaže Teorija optimalnog valutnog područja. Prema teoriji koju je utemeljio američki ekonomist Robert Mundell, da bi neko zemljopisno područje bilo optimalno za uvođenje i korištenje zajedničke valute (ili više valuta čvrsto vezanih tečajem), na njemu mora postojati znatna “mobilnost rada i drugih faktora proizvodnje, fleksibilnost cijena i nadnica, ekonomska otvorenost, diversifikacija u proizvodnji i potrošnji, sličnost inflacijskih stopa te fiskalna i politička integracija” (definicija Vlatka Bilas).
Zemlje poput Poljske, Španjolske, Litve, Italije ili Hrvatske s odljevom svojih stanovnika u radnoj životnoj dobi zapravo omogućavaju euru da postoji i (zasad barem donekle) konkurira ostalim svjetskim “valutama pričuva”, prvenstveno američkom dolaru, japanskom jenu i britanskoj funti. Bez te njihove žrtve euro bi bio osuđen na propast. Zanimljivo je pritom da prema tvrdnjama američkog ekonomista i harvardskog profesora Jeffreyja Friedena (seekingalpha.com 4. srpnja 2019.) Europska unija posljednjih desetak godina postaje optimalno valutno područje u većoj mjeri nego što su to Sjedinjene Države!
A zašto su unutarnje migracije nužne za očuvanje neke valute?
Seleći se u potrazi za poslom iz dijelova zemlje koje je zahvatila depresija u prosperitetne dijelove ekonomski migranti ujednačavaju stupanj razvijenosti čitave zemlje i omogućavaju da instrumenti monetarne politike budu učinkoviti na cijelom valutnom području.
G. Bošković, prekombinirali ste se. Zemlja koja je dio valutnog područja u vrlo kratkom roku rješava problem nezaposlenosti kroz: a) migraciju radne snage b) intervenciju središnje banke koja upumpava novce. Ako država duži vremenski period ne može riješiti problem nezaposlenosti (poput Hrvatske), ili ne može riješiti problem inflacije i neravnoteža u bilanci plaćanja (poput nekih drugih zemalja s juga EMU i Hrvatske) onda ona nije dio optimalnog valutnog područja. S druge strane, EMU je daleko od optimalnog valutnog područja iz više razloga, prije svega nedostaju mehanizmi fiskalne integracije s jedne strane, a s druge strane vodeća uloga u vođenju monetarne politike prepuštena je parainstitiuciji - eurogrupi koja je sve samo ne neovisna od političkih utjecaja. Nikome ne odgovaraju, ne obvezuju ih uzusi EU, a unatoč tome kroz nju se koncentriraju politički ciljevi vodećih zemalja EU. I još jedna sitnica - Hrvatska se mogla puno bolje boriti s nezaposlenošću budući je Junkerov plan podrazumjevao ubacivanje ogromne količine EUR-a i time stvarao inflatorne pritiske na EURO zonu. Da naši genijalci nisu taj utjecaj potpuno anihilirali tečajnim sideom ne bi došlo do ovakvih odljeva stanovništva. Ako vas brinu negativne posljedice povišenja tečaja EUR-a u odnosu na HRK - slobodno mi se obratitie - rješenje je samorazumljivo i rado ću ga s Vama prodiskutirati.