Uz Sloveniju i Hrvatsku, danas više od tisuću eura mjesečne bruto plaće imaju i Slovačka, Poljska, Mađarska, nadomak tisuću eura je i Rumunjska. No u Hrvatskoj i dalje polovica zaposlenih zarađuje do 5382 kune neto.
Hrvatska se našla među prvih pet država članica Europske unije prema brzini rasta cijene rada u prvoj polovici 2018. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći skok cijene rada zabilježen je u Rumunjskoj – više od 15 posto, zatim u Mađarskoj i Češkoj oko 12 posto, te po 10 posto u Latviji i Hrvatskoj. Istočnoeuropske države zacijelo pokušavaju zaustaviti masovne migracije i bijeg stanovništva povećanjem plaća, čemu se konačno priključila i Hrvatska.
Kolegici 10 posto
U ožujku ove godine, navodi HGK, bruto plaću višu od tisuću eura imale su Slovenija (1671 euro), Hrvatska (1139 eura), Poljska (1161 euro), Slovačka (1088 eura) i Mađarska (1061 euro). Rumunjska se s agresivnim povećanjem plaća u posljednje dvije godine približava iznosu od tisuću eura (963 eura), prosječna bruto plaća u Crnoj Gori je 761 euro, Bosni i Hercegovini 691 euro, Bugarskoj 566 eura i Makedoniji 564 eura.
Kad Europski statistički ured prati kretanje cijene rada, ne gleda samo dio primanja koja radnici dobiju na ruke, nego i sva davanja za zaposlene: poreze, doprinose, neporezne naknade, prijevoz, dnevnice, topli obrok i slične naknade pa je po toj metodologiji bruto cijena sata rada u Hrvatskoj ove godine preskočila 11 eura, dok je lani bila 10,6 eura.
U ostalim zemljama raspon sata rada je od 5 eura u Bugarskoj do 42 eura u Danskoj. Sindikalist Krešimir Sever veli da statistika svašta pokaže, pa i veliku povišicu koju on u toj mjeri ne primjećuje. Hrvatski DZS ističe da je prosječna neto plaća u lipnju ove godine bila 6276 kuna, s tim što je polovica zaposlenih zarađivala do 5382 kune, kolika je bila medijalna plaća. U odnosu na isti mjesec prošle godine, neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama nominalno je viša 271 kunu ili 4,5%.
– Došlo je do određenog rasta plaća, ali treba naglasiti da je osnovica s koje kreće povećanje plaća niska. To još nije dovoljno da zaustavi odlazak ljudi koji su odlučili otići iz zemlje zbog malih primanja. Hrvatska ima i izuzetno velik udjel nestalnih oblika rada. Sve je to odraz višegodišnje promašene politike da se gradi konkurentnost ekonomije preko niskih plaća i obeshrabrenih radnika, navodi sindikalist Sever.
No, neovisno o startnoj osnovici i metodologiji, činjenica je da je u Luksemburgu, Španjolskoj ili Nizozemskoj cijena rada porasla manje od jedan posto, godišnje povećanje cijene rada u eurozoni bilo je 2,2%, a u cijelom EU – 2,6 posto.
Poslodavci su nedavno preko glavnog direktora HUP-a Davora Majetića poručili da "ulaganje raspoloživih sredstava u podizanje plaća nije još dostatno da bi se kompenzirao nedostatak radnika na tržištu". Traže dodatno porezno rasterećenje, primjerice, "da se smještaj radnika i topli obrok tretiraju kao neoporeziv trošak te da se podigne prag neoporezivog dijela plaće kako bi se mogla isplatiti trinaesta plaća".
Dodatno predlažu da se razmotri mogućnost ponovnog zapošljavanja umirovljenika, a od svih spomenutih prijedloga čini se da će Vlada u ovogodišnjem reformskom paketu prihvatiti samo ovaj zadnji – dopustiti tvrtkama da na četiri sata zaposle umirovljenike.
Prema djelatnostima, najveće povećanje cijene rada u Hrvatskoj, i to za petinu, Eurostat je zabilježio u građevinskom sektoru, sektor biznisa imao je rast cijene rada od 11 posto, a javni sektor 8 posto. Europa inače bilježi rekordno nisku nezaposlenost, gdje je i hrvatska statistika pozitivna. Sredinom rujna broj nezaposlenih spustio se na 130.000, ali bez posla su većinom dugotrajno nezaposlene i starije osobe, dok mlađi ljudi i dalje odlaze. – Rast plaća premali je da bi zaustavio migracije – kaže Sever.
>> Pogledajte video makete prve hrvatske podmornice koja će se uskoro graditi
Dobro je, konačno ste se sjetili kaj bi moglo biti razlog zakaj ljudi odlaze na zapad. Žalosno je da mi ovdje to komentiramo već 3 godine, ali evo, bolje ikad nego nikad. Dajte ljudima veće plaće. Oni koji rade izmeđuu 3000-5000 dajte im 20% veće plaće i nitko neće ići van domovine. Ovo je jedno od najvažnijih pitanja opstanka Hrvatskog naroda.