Od hrvatskih županija Istra je članica najvećeg broja europskih asocijacija pa je već spremna za Europu s iskustvima i vezama koje je u 15-ak godina ostvarila.
Krenuli ‘94. godine
Članica je Skupštine europskih regija, Konferencije perifernih primorskih regija Europe, Instituta regija Europe, Jadranske euroregije, čija je jedna od osnivačica, Asocijacije europskih pograničnih regija, Wateregio, Asocijacije agencija lokalne demokracije, Mreže mediteranskih modelnih šuma i Skupštine europskih vinskih regija.
– Još ‘94. godine bili smo prva hrvatska županija koja je ušla u Skupštinu europskih regija, a župan Ivan Jakovčić bio je čak četiri puta potpredsjednik Skupštine, koja okuplja 300 regija Europe. Zadnje smo ušli u Asocijaciju vinskih regija prije dvije godine, a predložit ćemo da u tu asocijaciju uđu i Hercegovačko-mostarski kanton te AP Vojvodina. Namjera je da se učlani i Splitsko-dalmatinska županija. Asocijacija je važna jer može utjecati na europske institucije pri donošenju odluka koje se tiču vinskog sektora. U Poreču je počela s radom trodnevna 18. plenarna sjednica Asocijacije vinskih regija Europe. Asocijacija okuplja 70 regija iz 14 država koje promiču interese vinogradara i vinara – kaže Oriano Otočan, pročelnik za međunarodnu suradnju u Istri. Istra je bila i osnivač nekih organizacija, poput Instituta regija EU, koji se bavi idejama regionalizma i decentralizacije, te Jadranske euroregije, koja broji 26 članica, a sjedište joj je u Puli.
– Važnost te euroregije je u partnerstvu kada je riječ o zajedničkim projektima koji se kandidiraju pri fondovima EU. Iz Istre se ocjenjuje 37 projekata kojima bi se moglo privući približno 9 milijuna eura. Jedan od takvih je Adrion, otvaranje Edukacijskog centra za turizam i ugostiteljstvo za istočnu stranu Jadrana sa sjedištem u Rovinju. Za Adrion se očekuje približno 400.000 eura – nabraja Otočan.
Isplatilo se
Osim što je u najviše asocijacija i organizacija, pa je već jednom nogom u Europi, Istra je iskoristila i najviše europskoga novca. U desetak godina europski su fondovi podržali 106 projekata poluotoka s približno 20 milijuna eura.
