Neki slave, a neki očajavaju ili barem upozoravaju da se radi tek o prvoj rundi. No europska direktiva o ostvarivanju autorskih prava na jedinstvenom digitalnom tržištu donesena je prekjučer s ozbiljnom većinom u Europskom parlamentu, 438 glasova za i 226 protiv uz 39 suzdržanih što je priličan preokret ako se zna da je u prvom glasanju direktiva koju je predložio specijalni izvjestitelj Axel Voss u prvom glasanju bila odbijena.
Velike tehnološke kompanije poput Facebooka i Googlea žestoko su agitirale protiv donošenja te su njihovi zastupnici tvrdili kako će direktiva dovesti do zatvaranja interneta, smanjenja prava korisnika, odnosno do kraja interneta kakvog poznajemo. S druge strane, već odavno proizvođači sadržaja optužuju te iste tehnološke kompanije da profitiraju od sadržaja koji dobivaju besplatno.
Komunikacijski stručnjak Marko Rakar smatra da nova regulativa nije najbolje rješenje.
– Da, zato što su se medijske kuće iz EU upucale u koljeno, i to namjerno; ne razumiju koliko im Google, Facebook i slični koriste u promociji vlastite kuće/brenda/sadržaja. Isto tako, male kuće neće imati ama baš nikakav utjecaj na ugovore koje će (možda) potpisati s Googleom, Appleom, Facebookom i sličnima. I u konačnici će mediji završiti još lošije nego sada jer će ih u cijelosti iskopčati i učiniti nevidljivima. Rješenje mora biti drugačije – misli Rakar. Glazbeni producent Tomo in der Mühlen ističe kako je potpuno pogrešno svoditi raspravu o autorskim pravima na internetu na krajnjeg korisnika.
– Sadržaj u rukama drže korporacije pa one diktiraju i koji će se sadržaj naglašavati. No u te korporacije spadaju i Facebook te Google koji posluju u Europi dobro zarađujući iako u sadržaj na kojem zarađuju nisu ničime poduprli. I zato je ova direktiva dobra stvar jer će dio tog novca, ako ga, dakle, ima, a znamo da se radi o iznimno bogatim korporacijama, konačno doći i do onih koji su vlasnici sadržaja pa i samih autora – kaže In der Mühlen. Odvjetnica Kristina Delfin Kanceljak podsjeća da nije još sve gotovo jer predstoje razgovori Vijeća Europe, Europske komisije i Europskog parlamenta o tome kako će konačna verzija izgledati. Uglednu odvjetnicu zamolili smo da nam odgovori na pet ključnih pitanja koja su se provlačila za vrijeme rasprave o direktivi.
1. Hoće li se zbog nove direktive promijeniti internet onako kako su na to upozoravali protivnici direktive?
Internet se ne bi trebao promijeniti, barem ne na način na koji su upozoravali protivnici. No hoće li se uistinu i promijeniti, ovisi prvenstveno o budućim poslovnim modelima kako internet-giganata tako i kreativne zajednice koji će se morati uskladiti sa zahtjevima buduće direktive. Ono što se naglašavalo – tzv. search engines – ne bi trebalo biti zahvaćeni jer hyperlinkovi nisu ovim prijedlogom zabranjeni, no copy-paste jest. Što se tiče content sharing platformi – one, sukladno prijedlogu (a koji se nastavlja na praksu Suda EU) vrše radnju priopćavanja javnosti zaštićenih djela. Ono što je nedvojbeno jest da nositelji prava imaju pravo odlučiti prvenstveno žele li da im se djela koriste na taj način te, ako žele, odnosno odobravaju, imaju pravo na odgovarajuću naknadu. Vidjet će se hoće li i kakva pravila uvesti takve platforme što se tiče samog uploada sadržaja, no s obzirom na to da je poslovni model bio sazdan na tome da se zarada ostvarivala bez direktne investicije u sadržaj, potrebno je internet učiniti fer mjestom za sve koji se tamo nalaze.
2. Hoće li doista mediji i kreativna industrija profitirati i nastaviti se razvijati kako su to promovirali u kampanji za direktivu?
Hoće li profitirati i nastaviti se razvijati, ovisi prvenstveno o njima. Ovo je jedan od preduvjeta, i to vrlo bitan, ali nikako ne jedini.
3. Hoće li direktiva bitno utjecati na korisnike, hoće li oni i dalje moći dijeliti sadržaj, raditi meme?
Direktiva se u “spornim” dijelovima odnosi na platforme, i to velike, a ne na korisnike. Regulira se odgovornost platformi, a na više mjesta naglašava se zaštita privatnosti krajnjih korisnika. Ujedno su čuveni memeovi obuhvaćeni izuzecima već predviđenim u ranijim direktivama (parodije).
4. Hoće li digitalna ekonomija zbog ovoga slabiti?
Sve ovisi o budućim poslovnim modelima, no ovdje se de facto radi o manjoj preraspodjeli zarade s interneta te smatram da iz tog aspekta (a znajući moć internet-giganata) ne bi trebalo doći do značajnijih potresa. Napominjem da se iz dohvata određenih odredbi direktive isključuju mikro i mala poduzeća te se ona odnosi na one subjekte koji u velikoj mjeri sadrže, tj. koriste tuđi sadržaj.
5. Hoće li direktiva bitno utjecati na besplatan sadržaj poput Wikipedije?
Ne.
Ako se europska komisija oko nečega složila, jedino što je sigurno je da će europljani naje*ati