Znanstvenici Nacionalnog tehničkog muzeja iz Atene prije nekoliko su dana zbog restauracije otvorili mramorni pokrov koji je u crkvi uskrsnuća, odnosno bazilici Svetoga groba, u Jeruzalemu pokrivao Isusov grob.
Ovaj pokrov posljednji je put uklonjen najkasnije 1555. godine, i sada, prvi put od srednjovjekovnih vremena, postoji mogućnost za detaljan pregled mjesta na kojemu je, prema vjerovanju, Isusovo tijelo položeno nakon raspeća. Ispod mramorna pokrova pronašli su svojevrsnu ispunu od zemlje i sivu kamenu površinu koja će sada biti analizirana.
– Kada je mramorni pokrov povučen, iznenadili smo se količinom materijala i zemlje kojom je grob bio popunjen, kao i njegovim sastavom. U svakom slučaju, sada ćemo provesti opsežna istraživanja da bismo došli do originalne površine na koju je bilo položeno Isusovo tijelo – rekao je tom prilikom Fredrik Hiebert, arheolog u National Geographic Societyju, uključenom u restauraciju.
Obnova Isusova groba dio je četiri milijuna dolara vrijednih radova koji se izvode u crkvi uskrsnuća, jednom od najsvetijih mjesta kršćanstva, a cilj projekta bio je zaštititi i obnoviti edikulu, strukturu u kojoj je grob smješten.
– Sada smo na ključnoj fazi obnove edikule, a tehnike koje koristimo pri restauraciji omogućit će znanstvenicima da istražuju Isusov grob kao da se i sami nalaze u njemu. Ovo su povijesni radovi – kaže voditeljica projekta, profesorica Antonia Moropoulou.
Grob je otvoren nakon što je crkva zatvorena za posjetitelje, koji Isusov grob obilaze svakoga dana, a od tog su trenutka svijeće koje inače obasjavaju unutrašnjost crkve ustupile mjesta građevinskim reflektorima.
Sam grob otkrila je Helena, majka rimskog imperatora Constantina 326. godine, a crkva na tom mjestu izgrađena je tridesetak godina kasnije, 355. godine. Zbog svog značaja ta crkva ima jednu od najsloženijih struktura upravljanja.
Naime, crkvom zajednički upravljaju predstavnici šest kršćanskih denominacija s time da predstavnici Katoličke crkve, Grčke pravoslavne crkve i Armenske crkve imaju najveći utjecaj i kontrolu nad najvećim dijelom objekta.
Ne može se reći da je upravljanje ovom crkvom harmonično, upravo suprotno. Zbog brojnih nesuglasica koje izbijaju čak i zbog relativno jednostavnih pitanja poput njezina čišćenja, izbijale su svađe, pa čak i fizički obračuni među svećenicima različitih denominacija.
Kako je za svaki zahvat, a posebno za obnovu unutar crkve koja zahtijeva i ozbiljno zadiranje u građevinske radove potrebna suglasnost svih šest denominacija, bilo kakvi radovi do sada bili su gotovo nemogući. Prije tridesetak godina obnovljena je kupola crkve koja je počela propadati, no od tada se nikakvi ozbiljniji zahvati na restauraciji nisu odvijali.
Crvena mramorna ploča koja je pokrivala Isusov grob bila je u toliko lošem stanju da je na svojem mjestu stajala zahvaljujući metalnim spojnicama koje su postavljene još u vrijeme dok je Jeruzalemom upravljala Velika Britanija.
Sada je napokon usuglašen postupak njezine obnove, no neriješeno je bilo pitanje financiranja radova, da bi kao glavni mecena uskočio jordanski kralj Abdullah koji je za radove dao čak 3,4 milijuna američkih dolara.
Otvaranje pokrova s Isusova groba kao da je nakratko smirilo strasti među predstavnicima denominacija koji upravljaju crkvom.
– Drago mi je da je sve ovo događa. Ozračje koje sada vlada vrlo je posebno, nazire se tu i skrivena radost. Ovdje su sada franjevci, Armenci, Grci, muslimanska straža, židovski policajci... Svi se molimo i nadamo da će ovo biti prava poruka da je moguće izvesti i ono što se činilo nemogućim.
Potreban nam je mir i međusobno poštovanje – izjavio je grčki patrijarh Jeruzalema Teofil III. nakon što je mramorni pokrov otvoren.
Inače, sama edikula vapila je za obnovom. Posljednji radovi na njoj izvedeni su krajem 19. stoljeća, no struktura je znatno oštećena u potresu koji je 1927. pogodio Jeruzalem. Šteta je bila tolika da je edikula 1947. godine poduprta vanjskim upornicima i nosačima koji i danas stoje na tom mjestu te se već nazirala i opasnost od potpunog uništenja strukture.
Prije dvije godine Grčka pravoslavna crkva, uz dobivenu suglasnost druge dvije glavne denominacije, franjevaca i Armenaca, pozvala je Nacionalno tehničko sveučilište iz Atene na proučavanje edikule i procjenu što bi se moglo učiniti da se objekt zaštiti.
Atenski arheolozi nisu izabrani slučajno jer su upravo oni vodili restauraciju atenske akropole i Aja Sofije te posjeduju golemo iskustvo u tako delikatnim radovima. Nakon prvih pregleda i istraživanja prošle je godine postignuta i suglasnost o potpunoj rekonstrukciji edikule i Isusova groba koja bi trebala biti dovršena do proljeća 2017. godine.
>> Nakon dva stoljeća otvoren Isusov grob: 'Moram priznati da su mi klecala koljena'
vapi ovaj priprosti grišni narod za sjedinjenjem Kristovih crkvi, Isuse svrni svoj pogled biće dovoljno.