S predsjednikom Upravnog suda Ivicom Kujundžićem razgovarali smo u
povodu sudske afere Juričić – Banić na dan kad je trajno imenovan
sucem. Iščekajući odluku DSV-a, nije pokazivao zabrinutost jer je,
kaže, u pet godina rada u Upravnom sudu dobio najveće ocjene sudačkog
vijeća.
• Je li policija po vašem
nalogu saslušavala zaposlenike suda kako bi se utvrdilo tko je medijima
dostavio presudu o poništenju imenovanja Slavice Banić u Ustavni sud?
– Nakon što je Globusu netko neovlašteno dao kopiju presude i preslik
upisnika s našeg računala na koji način je predmet riješen prije nego
što je presuda izašla iz suda, prijavio sam slučaj policiji i Državnom
odvjetništvu jer je riječ o zloporabi ovlasti. To mi je dužnost jer, da
to nisam učinio, ispalo bi da štitim nezakoniti rad suda. Po zakonu o
sudovima i sudskom poslovniku, u nas je predmet riješen tek kad izađe
iz suda i nikad se prije nije dogodilo da netko u javnost da preslik
presude koja nije otpravljena sa suda. Uveli smo posebne mjere da se
vidi kada netko gleda na računalu neki predmet, a to su učinili Vrhovni
i Ustavni sud. Kad su neki djelatnici pozvani na informativni razgovor,
krenula je hajka. Pretpostavljam da se nalogodavac prestrašio da će se
otkriti tko je tražio i dao te podatke. Tu je glavni razlog napada na
mene, kao i pretenzije na moje mjesto.
• Sumnjate li
tko bi mogao biti nalogodavac?
– Mi imamo određene sumnje, ali to je posao Državnog odvjetništva i
policije.
• Na nižim sudovima
javnost zna sadržaj presude čim je donesena pa se zabrana može tumačiti
i kontrolom rada sudskog vijeća?
– Ali takva je praksa na svim županijskim sudovima u drugom stupnju i
na Vrhovnom sudu. Svaka presuda prvo prolazi kroz službu za evidencije,
da se ne dogodi da u istoj pravnoj stvari sud ima različite presude jer
tu nema pravne sigurnosti. Ako ta služba uoči da postoji presuda o
istoj stvari sa suprotnom odlukom, vraća je sudskom vijeću s tom
primjedbom. Vijeće može promijeniti odluku, a ako ostane kod odluke,
saziva se opća sjednica svih sudaca radi zauzimanja konačnog stava.
Tako je u slučaju Mirjane Juričić opća sjednica sudaca bila nužna jer
smo prije nekoliko godina imali isti slučaj sa sucem Juricom Malčićem,
čiju smo tužbu odbili.
• Odlukom o
poništenju imenovanja Slavice Banić Upravni je sud prvi put poništio
odluku Sabora o izboru suca u Ustavni sud?
– Upravni se sud prvi put proglasio nadležnim u slučaju tužbe suca
Malčića. Da onda nismo prihvatili nadležnost da možemo raspravljati o
izboru ustavnih sudaca, ne bismo mogli odlučivati ni o predmetu
Juričić. No, pravni stručnjaci za ustavno pravo razilaze se u tome
imamo li pravo raspravljati o odluci Sabora jer, analogno tome, mogao
bi Upravni sud sada poništiti i odluku Sabora o rebalansu proračuna,
odnosno svaku odluku parlamenta, a to je zadaća Ustavnog suda. Možda će
ova rasprava raščistiti čija je što nadležnost.
• Koji je vaš
stav o slučaju Juričić – Banić?
– Kao predsjednik suda podržao sam i respektirao odluku većine sudaca
našeg suda s opće sjednice Upravnog suda iako je bilo podijeljenih
mišljenja. Problem je što zakonom nije regulirano da Upravni sud
odlučuje o izboru sudaca u Ustavni sud. Upravni sud preispituje odluke
DSV-a o izboru sudaca i državnih odvjetnika, ali nigdje u zakonu nema
da odlučuje o zahtjevu i izboru sudaca Ustavnog suda. To je kamen
smutnje! Zar zakonodavac to nije mogao propisati i za ustavne suce?!
• Kakav je vaš
odnos danas prema kolegici Juričić, čiju ste kandidaturu podržali zbog
njezinih ljudskih kvaliteta, marljivosti i radne discipline...?
– Ja sam njezinu kandidaturu podržao pri prvom izboru, ali nisam je
podržao pri drugom izboru niti je ona moju podršku tražila...
• Zašto je više
ne podržavate?
– Zato što smatram da je svojim istupima nanijela veliku štetu ovom
sudu, svoj je predmet upotrijebila u svrhu svoje promocije, što nije u
skladu sa sudačkom etikom i kodeksom. U Novom listu je izjavila da su
ljudi mobingirani na sudu, sazvao sam sjednicu isti čas i tražio da svi
djelatnici kažu javno ili anonimno je li koga tajnik suda mobingirao i
nitko nam se nije javio. Prije godinu i pol bila je moja zamjenica i
možda je novi godišnji raspored, nakon kojeg to više nije bila, utjecao
na nju.
• Niste mi
odgovorili kakav je sada vaš odnos?
– Ja se ponašam krajnje profesionalno prema njoj, uvijek sam joj
izlazio ususret kad god bi to tražila, kad je bila na bolovanju,
raspitivao sam se za njezino zdravlje. Omogućio sam u njezinu predmetu
objektivno i nepristrano odlučivanje iako je gospođa Juričić već na
početku tražila izuzeće polovice suda, da joj ne sude ovi, da joj ne
sude oni. Mene nitko za taj predmet nije zvao. Ako su pritisci
postojali, onda su su to bili pritisci naše sutkinje da se to brzo
riješi. Ona je u ovom slučaju zaboravila da je ona stranka i da na ovom
sudu treba imati samo ona prava koja imaju i druge stranke.
• Sutkinja
Juričić je rekla da joj se prijetilo, a da nije dobila podršku sa suda?
– Gospođa Juričić mi nikad nije prijavila da joj ntko prijeti, a moja
je zadaća da zaštitim svakog suca. Apsurdno je da bi joj tko s ovog
suda prijetio zbog njezina predmeta, koji je presuđen njoj u korist, i
da su prijetnje dolazile i sa službenog telefona suda, koji ima display
pa je mogla vidjeti tko je zove i to mi prijaviti. No, ona se meni
požalila tek nakon teksta u novinama. Shvaćam da se netko bori za svoja
prava, ali u svemu mora postojati granica.
• Što držite
svojim uspjehom otkako se predsjednik Upravnog suda?
– To što imamo tek osam posto neriješenih predmeta starijih od tri
godine. No, bit ću zadovoljan kad se tužbe građana riješe u godini u
kojoj su i podnesene jer, ako imate građevinsku dozvolu, zločesti
susjed podnese tužbu, pa iako je neosnovana, vi čekate tri godine, a
podignuli ste kredit. Upravni sud treba biti servis građana.
• Globus je
pisao da ste 2003. napustili Državno odvjetništvo zbog umiješanosti u
malverzacije vrijednim gradskim zemljištem radi prodaje privatnoj
tvrtki?
– To je neistinita i zlonamjerna interpretacija, ni u kakvu aferu nisam
bio umiješan. Mišljenje o prodaji tog zemljišta donijelo je Gradsko
poglavarstvo, a ugovor je pripremila imovinskopravna služba Grada, ja
sam dao samo pravno mišljenje kao šef građanskog odjela zagrebačkog
Županijskog državnog odvjetništva. Potpisao sam ugovor u zamjenu za
kolegicu jer su se pojavile glasine da se ugovor iz nepoznatih razloga
dugo ne potpisuje i odgađa, a dobio sam i signal iz imovinskopravne
službe Grada da se ugovor, koji se odnosio na investiciju gradnje
autosalona, neopravdano drži.
• Je li na tom
ugovoru vaš ili krivotvoreni potpis kolegice?
– Naravno da je moj potpis. Nelogično je da bi Državno odvjetništvo
prihvatilo “krivotvorinu” te da ne bi pokrenulo postupak protiv mene.
Ovakvi napisi su pokušaj moje diskreditacije jer mi istječe mandat,
netko očito reflektira na moje mjesto. Apsurdni su napisi da sam
krivotvorio potpis kolegice i da sam otjeran iz Državnog odvjetništva
2003. kad je 31. prosinca te godine Državno odvjetništvo visoko
ocijenilo moj rad.
Reforma pravosuđa
• Što će reforma upravnog
sudovanja značiti za građane?
– Upravo je završio program podrške učinkovitijem i efikasnijem radu
Upravnog suda, koji se bavi statusnim stvarima, porezima, financijama,
pravom na liječenje u inozemstvu... Imat ćemo četiri prvostupanjska
upravna suda u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu i Vrhovni upravni sud.
Regionalni sudovi bit će osnovani 1. siječnja 2010. godine, a rad će
početi potkraj 2010. i početkom 2011. godine.
Na konferenciji o reformi upravnog sudovanja g. Vincent Degart podržao
je reformu i naglasio da o njoj ovisi reforma cijelog pravosuđa.
