Intervju s Ivanom Turudićem obavljen je prije velikih akcija USKOK-a i EPPO-a u kojima su uhićeni ministar zdravstva Vili Beroš i još dvije osobe.
Prošlo je gotovo šest mjeseci otkad je Ivan Turudić stupio na dužnost glavnog državnog odvjetnika. Obišao je sva državna odvjetništva, a u Šibeniku je zbog medijski eksponiranog slučaja bio četiri puta. I po fotografijama s tih sastanaka uočljiva je manje-više loša dobna struktura među tužiteljima. Ako i ima mlađih od 30, to su savjetnici, među državnim odvjetnicima nema tako mladih ljudi. Uskoro bi se to trebalo drastično promijeniti, kao nikada u povijesti DORH-a, jer je 5. studenoga Državnoodvjetničko vijeće objavilo oglas za čak stotinu mjesta zamjenika državnih odvjetnika, od čega ih je 12 za županijska državna odvjetništva, a ostalo za općinska. Među ostalima traže se i 23 zamjenika u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, gdje je, upozorava Turudić, i najveća kadrovska devastacija.
To je senzacionalna pozitivna vijest iz DORH-a, ali medijima su atraktivniji "masovni odlasci" državnih odvjetnika nakon Turudićeva dolaska u DORH? Zlonamjerno je tako govoriti jer u mojem mandatu bilo je 20 imenovanja i 19 razrješenja zamjenika državnih odvjetnika, prema objavama Državnoodvjetničkog vijeća koje o tome odlučuje. Od 19 razrješenja sedam ih je bilo po sili zakona, a od 12 na vlastiti zahtjev osmero zamjenika odlazi sljedeće godine do ožujka. Neki odlaze jer su ispunili uvjete za mirovinu, a dvije zamjenice su ljetos otišle jer su odlučile raditi u odvjetništvu...
Ima li interesa, hoće li biti popunjena sva mjesta za koja je objavljen oglas? Vjerujem da hoće, ima interesa, za zamjenike općinskih državnih odvjetnika bit će imenovani savjetnici koji imaju završenu Državnu školu za pravosudne dužnosnike.
Onda će vam trebati i novi savjetnici. Da, i za to smo načelno dobili potvrdu ministra, ali to ovisi o tome koliko će ih biti imenovano zamjenicima državnih odvjetnika.
Zlata Hrvoj Šipek još je u izvješću za 2021. navela da od 753 mjesta zamjenika državnog odvjetnika predviđena sistematizacijom nedostaju 162. To su ignorirali i vladajući, ali i oporba i mediji, Večernji list bio je među rijetkima koji su pisali o toj temi. Zašto prije nije bilo zapošljavanja, zbog nedostatka inicijative i upornosti ili nije bilo sluha politike?
Mislim da su razlozi uvijek isprepleteni, ne može samo jedna strana biti ni zaslužna ni kriva za stanje. Izvješća većina ne čita pa i kad sam bio u Hrvatskom saboru zbog Izvješća za 2023. koji je pisala Zlata Hrvoj Šipek, uglavnom su mi postavljali pitanja o konkretnim predmetima u kojima su najčešće bili involvirani oni koji su me i pitali, a pritom se nisu ustručavali upućivati mi najteže uvrede. Kad se na jedno pitanje nisam mogao odmah sjetiti o kojem se predmetu radi, to je bio strašan krimen. Predsjedniku Vrhovnog suda takva pitanja ne mogu se postavljati jer u Zakonu o sudovima izrijekom piše da se neće raspravljati i zauzimati stajališta o stanju pojedinih sudskih predmeta.
Unatoč tome i njega propituju o konkretnim predmetima. Kako ste pridobili ministra da odobri tolika zapošljavanja? U svom pristupnom programu napisao sam da ću inzistirati na tome, ministar je razmotrio prijedlog, ocijenio ga je osnovanim i odobrio ga je. Ne mogu se tražiti rezultati, ne može zakonodavna i izvršna vlast tražiti nešto od pravosudne ako ne osigura uvjete za rad. Do kraja godine trebao bih dobiti suglasnost i za stotinjak vježbenika diljem Hrvatske, koji se nisu zapošljavali već desetak godina. Ne znam zašto. Vježbenika nema ni na sudovima. Lani je to pomalo krenulo, ali sada ćemo dati snažan impuls prijmu vježbenika jer inače je preplitak bazen iz kojeg crpimo kadrove za državno odvjetništvo. Najbolji put je vježbenik – savjetnik – zamjenik.
Govorili ste i o nužnosti rekonceptualizacije Državne škole za pravosudne dužnosnike, što je jako važno za mlade pravnike s ambicijom da karijeru grade u državnom odvjetništvu ili sudstvu jer sada nakon Pravnog fakulteta moraju položiti pravosudni ispit pa još i pohađati Državnu školu tako da tek u srednjim tridesetima mogu postati pravosudni dužnosnici.
Moje je mišljenje da bi iz zakona trebalo kao uvjet izostaviti završetak Državne škole, jer nakon pravosudnog ispita te vježbeničkog i savjetničkog staža nema potrebe i za Državnom školom. Nismo primijetili da se zbog toga posebno podignula kvaliteta rada.
Kadrovsko osvježavanje iziskuje i dodatna proračunska sredstva? Ministarstvo pravosuđa daje suglasnost na svako povećanje sistematizacije, a ne može je dati ako za to nema novčano pokriće.
Jeste li snimajući stanje u državnim odvjetništvima diljem Hrvatske doznali što novo? Kako ne. Tek kad se vide uvjeti u kojima rade državni odvjetnici, dobije se stvarni uvid. U nekim državnim odvjetništvima stvarno gori i dobili smo snažna obećanja ministara pravosuđa i financija da će se prionuti poslu. Prije osam dana potpisan je ugovor između Hrvatske pošte i Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije pa bi se početkom godine DORH, a zatim i USKOK, trebali preseliti u zgradu u Branimirovoj jer je dio mog programa i da budemo prostorno zajedno. To bi bilo rješenje dok se naše sjedište renovira. Također, vidljiva je razlika u kvaliteti i kvantiteti rada između pojedinih odvjetništava pa neki rade izuzetno kvalitetno, dok se za manji broj nekih odvjetništava to ne bi moglo reći.
>>> VIDEO Turudić: Zatražili smo istražni zatvor za Beroša i ostale uhićene
Kakvo je stanje sa službenicima? Sada nam je najveći problem što svi službenici u USKOK-u i DORH-u idu na sigurnosnu provjeru, dok u sudstvu idu samo oni koji rade na četiri uskočka odjela. Zato su oni konkurentniji jer će zainteresirani radije ići raditi na sudove, gdje ne moraju ići na sigurnosnu provjeru. Te provjere traju po nekoliko mjeseci i zbog toga imamo velike probleme. Podnijeli smo naše sugestije za izmjene i dopune Zakona o državnom odvjetništvu kako bi se izjednačio položaj sudskih i državnoodvjetničkih službenika i u pogledu sigurnosne provjere.
Zahtijevali ste i ublažavanje uvjeta za izbor ravnatelja USKOK-a? Da, očekujem to u okviru izmjena i dopuna Zakona o USKOK-u jer ravnatelj USKOK-a s obzirom na postavljene uvjete ne može biti u rangu zamjenika GDO-a, nego treba biti u rangu ŽDO-a. Prema planu zakonodavne aktivnosti Vlade izmjene i dopune Zakona trebale bi biti realizirane 2025.
Zar to ne ide brže, to je samo jedna odredba? Pretpostavljam da se ide na šire izmjene pa tako i izmjene tzv. kataloga kaznenih djela iz nadležnosti USKOK-a, kako bi se ondje bavili isključivo ozbiljnim kaznenim djelima organiziranog kriminala i korupcije, a ne i "sitnima". U aktualnom katalogu imamo nazive kaznenih djela iz 1997. godine. Taj zakon dugo nije mijenjan i stoga niz stvari treba urediti. U svakom slučaju, postavljen je v.d. ravnatelja USKOK-a koji u potpunosti ispunjava svoju dužnost, premda je uvijek bolje trajno nego privremeno rješenje.
U izvješćima se stalno pisalo o problemu s uređajima za snimanje? I to je načelno riješeno, samo se radi o dinamici realizacije jer nam ti uređaji dolaze sukcesivno, a ne odjednom svih sto, koliko nam ih treba. To će u sljedećih nekoliko mjeseci biti riješeno.
Znači od početka 2025. imat ćete sve uvjete za rad? Bio bih zadovoljan da sve navedeno bude realizirano do kraja sljedeće godine. Budući da je nužno izmijeniti Zakon o USKOK-u, Zakon o državnom odvjetništvu, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o državnoodvjetničkom vijeću i Zakon o Pravosudnoj akademiji, a posljedično i druge povezane propise, jasno je da se radi o velikoj zakonodavnoj aktivnosti. Volio bih i da se počne s obnovom prostora državnih odvjetništava u Gospiću, Bjelovaru, Osijeku i Vukovaru, jer su u katastrofalnom stanju. U Gospiću je prije tri mjeseca kiša doslovno padala u prostorije. Komplicirana je i procedura oko natječaja za slobodna mjesta zamjenika državnih odvjetnika zbog mogućnosti prigovora Ustavnom sudu pa onda ljudi koji su imenovani po nekoliko mjeseci nakon imenovanja ne mogu stupiti na dužnost. Ima slučajeva da od objave oglasa procedura traje i više od godinu dana.
O svemu tome što je conditio sine qua non za rad DORH-a, u javnosti se nije govorilo. Zato nerijetko slušamo o banalnostima, što je pojačano vašim dolaskom na čelo DORH-a jer oni koji vas ne simpatiziraju love se za svaku sitnicu ne bi li vas uhvatili na krivoj nozi, u kakvoj nepodopštini. Tako je "afera" stvorena i od toga što ste na razgovor primili bivše dužnosnike Linića, Šegona i Kralja.
I moji prethodnici su primali ljude na razgovor, to je logično, prihvatio sam njihovu zamolbu i razgovor je trajao možda petnaestak minuta jer se ispostavilo da je riječ o odbačenoj kaznenoj prijavi i da tu nema ničega novoga, te sam zbog transparentnosti, kako se ne bi pisalo da se radi nešto tajno, dao da se o tome objavi kratka informacija na našim stranicama.
Ispala je šuplja i "afera EPPO" jer čini se da nema nesuglasica? Uredbom Vijeća EU o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja jasno je definirana nadležnost EPPO-a i nacionalnog tijela. Propisano je i da bi se, s obzirom na načelo lojalne suradnje,i EPPO i nadležna nacionalna tijela trebala međusobno podupirati i obavještavati. Budemo li se držali načela lojalne suradnje i načela međusobnog obavještavanja, koje je nužno i čega se mi u potpunosti pridržavamo, a bude li ga se i EPPO striktno držao, nikakvih problema među nama neće biti.
Imali smo kvalitetan sastanak s europskom tužiteljicom Laurom Kövesi na kojem smo se obostrano obvezali na lojalnu suradnju. EPPO ima striktno propisanu nadležnost isključivo u domeni zaštite financijskih interesa EU, dakle, ne postoji odnos subordinacije ni nadređenosti između nacionalnog tužitelja i EPPO-a, mi smo paralelni sustavi koji surađuju na temelju koordinacije, a ne subordinacije. Ne mogu ni zamisliti da bi netko imao drukčiji pogled na stvari i neke skrivene namjere.
Loše je što političari produkcijom "afera" ruše autoritet institucije? Jedan dio političkog spektra u Hrvatskoj posve pogrešno i zlonamjerno smatra da će, što su slabije institucije, demokracija biti veća. Upravo suprotno, nema demokracije bez snažnih institucija. Ideš rušiti vojsku, policiju, Državno odvjetništvo... radiš protiv demokracije! A jedan dio političkog spektra bavi se isključivo podrivanjem institucija, čime izravno štete demokraciji i vladavini prava u Hrvatskoj. Njihov je krajnji, loše prikriveni cilj zapravo zavladati tako oslabljenim institucijama radi vlastitog probitka i osobnih interesa.
Kad ste stupili na dužnost, predsjednik Zoran Milanović objavio je: "Hrvatsko pravosuđe ušlo je u mračno razdoblje jednopartijske kontrole u kakvom nije bilo nikada od osamostaljenja hrvatske države", te naveo da su Andrej Plenković i HDZ preuzeli kontrolu nad kaznenim postupcima jer lex AP ima cilj ne samo spriječiti objavu informacija o istragama, nego i kazniti sve koji ih objavljuju.
Notornog Milanovića ne želim komentirati, svojim izjavama on sebe komentira i tu se nema što dodati.
Istražujete li financiraju li Rusi nekoga u Hrvatskoj? Ne.
Ljetos ste se dvaput sastali s premijerom, oko arbitraža i optužnica protiv naših pilota. Jeste li razgovarali o dugu MOL-u? Nacional piše da je riječ o 185 milijuna USD za izgubljenu arbitražu u Washingtonu oko plinskog poslovanja i 50 milijuna USD kamata koje se talože dvije i pol godine.
Bilo je govora i o tome, ali više se načelno razgovaralo o arbitražnim postupcima koje vodimo u ukupnom iznosu od nekoliko milijardi eura. U tim postupcima državu, uz DORH, zastupaju i strani i domaći eksperti. Zalažem se za to da u slučaju angažmana domaćih i stranih eksperata napravimo neke tipske ugovore. Ne smiju se dogoditi velike razlike u isplati honorara. Tako bi u trgovačkim sporovima najčistije bilo primjenjivati hrvatsku odvjetničku tarifu. U prijedlogu Izmjena i dopuna Zakona o DORH-u predviđeno je osnivanje posebnog Odjela za arbitraže i druge sporove s međunarodnim elementom. Nadam se da je to prijelazni put k osnivanju posebne agencije s navedenom nadležnošću.
Ima li novosti u vezi s pilotima? Srbija je donijela rješenje o suđenju u odsutnosti pa smo o tome imali širi sastanak u Vladi. Mi ne priznajemo te optužnice iz Beograda za događaj u BiH, a za koji ni BiH nije tražila ustup predmeta niti ga sama procesuira. Srbija svoju nadležnost za sve ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije temelji na načelu univerzalne jurisdikcije koje dolazi u obzir isključivo kad je optuženik dostupan. Primjerice, neki diktator koji je počinio ratni zločin sleti u Beograd. Njemu bi mogli suditi po načelu univerzalne jurisdikcije, ali ne kako je propisano njihovim zakonom samo za posebne slučajeve, tzv. mini Haag. Probali su po tom zakonu s generalom Armije BiH Jovanom Divjakom koji je po tjeralici iz Srbije uhićen u Beču, ali Austrijanci su ga odbili izručiti. Isti je slučaj bio i s Ejupom Ganićem koji na traženje Srbije nije izručen iz Londona.
Je li novo vještačenje Agrokora pri kraju? Očekuje se da bi moglo biti gotovo početkom 2025. Onda ćemo vidjeti rezultate vještačenja i odlučiti što dalje.
>>> VIDEO Turudića pitali je li prekinuo akciju EPPO-a: 'Beroš je uhićen u 7:10, a oni su se oglasili oko 10'
A interna istraga oko eventualne kaznene ili stegovne odgovornosti u DORH-u za nevaljano ranije vještačenje? Intenzivno postupamo po podnesenoj kaznenoj prijavi i rezultati ćemo imati do kraja godine. Načelno, kao i u odnosu na suce, državni odvjetnik ne može odgovarati za izraženo mišljenje, također načelno može se donijeti i pogrešna državnoodvjetnička odluka o kojoj u konačnici odlučuje sud, kao što se može donijeti i pogrešna presuda, o čemu odlučuje viši sud. U konkretnom slučaju utvrdit će se postoji li stegovna odgovornost dužnosnika koji su sudjelovali u navedenom. Vodit će se računa o rokovima zastare za pokretanje stegovnog postupka i o činjenici da se stegovni postupak po Zakonu ne može voditi protiv glavnog državnog odvjetnika. Doveden sam u neugodnu situaciju jer moram dovršavati ono što je morala dovršiti bivša glavna državna odvjetnica RH, a na što se javno obvezala.
Hrvoj Šipek je na Odboru za pravosuđe lani u studenome najavila da će se odgovorni za izbor vještaka znati za mjesec, dva. Ali, kad bi državni odvjetnici odgovarali zbog odluke kome će povjeriti skupo vještačenje, tko bi se usudio o tome odlučivati? Ni državni odvjetnici ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo pravno mišljenje u predmetu na kojem rade, osim ako počine kazneno djelo. Točno.
U kojoj je fazi slučaj tragedije s trajektom Jadrolinije? U tijeku je vještačenje.
Nakon vaše intervencije slučaj Anne Dujić premješten je iz Šibenika u Karlovac; kad bi dodatni izvidi mogli biti gotovi? To bi moralo biti gotovo do kraja godine. Delegirali smo taj predmet u Karlovac zato što smatramo da je državno odvjetništvo u Šibeniku trebalo samo tražiti delegaciju radi objektivne sumnje u pristranost zbog činjenice da su osumnjičena i državnoodvjetnička savjetnica u srodstvu. Pri tome nije utvrđeno postojanje subjektivne nego objektivne pristranosti. Nismo se bavili meritumom same stvari odnosno ispravnošću same odluke pa je delegirano državno odvjetništvo posve samostalno i neovisno u donošenju buduće meritorne odluke.
Taj je slučaj eklatantan primjer da ima razloga za kontrolu odluka državnih odvjetnika po kaznenim prijavama, osobito u predmetima gdje nema oštećenika ili je obeshrabren preuzeti progon. Tada je odluka državnog odvjetnika Božji sud koji se ne može preispitivati, iako se mogu preispitivati i presude Vrhovnog suda.
Apsolutno! Ali tu ću napraviti malu digresiju na polemike oko sukoba nadležnosti između EPPO-a i nacionalnih državnih odvjetništava. Znatan je broj zagovornika tumačio kako to ne smije rješavati glavni državni odvjetnik. Iako u svim ili gotovo svim zemljama EU to rješava GDO, a u nekima postoji mogućnost sudske kontrole takve odluke, ponajprije u zemljama koje i inače imaju sudsku kontrolu državnoodvjetničke odluke. Za takvo zakonsko rješenje zalažem se već dugo. Jedan istaknuti profesor pogrešno je naveo da bi to dovelo do znatnog povećanja priljeva sudskih predmeta. To nije točno jer bi uvođenjem tog instituta prestala postojati potreba za oštećenikom kao tužiteljem koji preuzima kazneni progon u zakonom navedenim slučajevima. Točno je da veći problem može biti tamo gdje državni odvjetnik nije pokrenuo postupak nego ondje gdje ga je pokrenuo. Ali, to je stvar odluke zakonodavca. Kad bi se to usvojilo, situacija bi bila čistija. To bi zasigurno pridonijelo boljoj percepciji državnog odvjetništva u javnosti.
Ne prestaju prigovori da uvodite cenzuru jer ste zabranili da državni odvjetnici ispred sudova ponavljaju kako će se žaliti jer je optuženik oslobođen ili da su nezadovoljni visinom kazne.
Nije to samo moj stav, već i uobičajeni obrazac prihvaćen u zemljama Europske unije, ponajviše utemeljen na načelu presumpcije nedužnosti, te nije u skladu s dignitetom i ulogom državnog odvjetništva. Argumenti stranaka u postupku trebaju se izvoditi u sudnici pred sudskim vijećem, a nezadovoljstvo kroz žalbe. Niz je zemalja u kojima nije dopušten izravan javni prijenos rasprava. U ZKP-u imamo odredbu po kojoj državno odvjetništvo može, kada to nalaže interes javnosti, izvijestiti o tijeku izvida u skladu s posebnim zakonom. Upravo su u tijeku Izmjene i dopune Zakona o državnom odvjetništvu na koje se oslanja ZKP i ta će materija biti kvalitetno regulirana. Kao GDO nisam ništa zabranio, u nekim sam slučajevima i osobno sugerirao državnim odvjetnicima da javno istupe kada sam smatrao da to zahtijeva interes javnosti. Ali kad je riječ o predmetu od iznimnog interesa za javnost, netko mora dati odobrenje, ili državni odvjetnik ili GDO, i to važući interes javnosti i presumpciju nedužnosti.
Otkako ste na čelu DORH-a, objavljena je 21 stranica s 315 priopćenja, 2023. u istom razdoblju bilo ih je 420, 2022. 701 i 2021. 801 priopćenje. Jesu li državni odvjetnici zaključili kako je bolje što manje komunicirati s javnošću? Nisam ni pismeno ni usmeno naložio državnim odvjetništvima da ne komuniciraju s javnošću. DORH to svakodnevno radi.
Kako znate da nije bilo curenja informacija u vezi s dvjema istragama protiv HDZ-ovih dužnosnika ako niste provodili interne provjere? Zar vam nije neobično da su obojica podnijela ostavke uoči istraga? Vjerujte mi, ni najmanje. Izvidi su se protiv njih vodili dvije, tri godine i nakon mog dolaska u DORH donesena je državnoodvjetnička odluka.
Pa tim je veće iznenađenje da su baš pogodili kad će podnijeti ostavku. Nije državno odvjetništvo jedino upoznato s tijekom izvida. Jedan okrivljenik podnio je ostavku mjesec dana prije uhićenja i određivanja istražnog zatvora, a protiv drugoga nije ni određen istražni zatvor.
Svakako nije u redu da je politička elita i time povlaštena. Apsolutno, ali ne vidim o kojim bi se konkretnim probicima za spomenute osobe radilo. To pitanje je posve zasjenilo činjenicu samog vođenja kaznenog postupka i prethodnog donošenja meritorne državnoodvjetničke odluke koja je i prije mogla biti donesena. Recentni događaji i postupanje DORH-a i USKOK-a jasno pokazuju koliko su zlonamjerne i promašene teze o ''curenju informacija'' s naše strane.
Oni koji su protiv vas na toj poziciji uhvatit će se za svaku slamčicu ako zaključe da vam to može naštetiti. To ste na koncu i očekivali? Prije stupanja na dužnost GDO-a bio sam spreman na kritike na koje javnost ima pravo. Ipak, iznenadila me količina iskazane mržnje i napada ad hominem koji su često bili politički i ideološki motivirani. Primjerice, bivši ministar policije ("svastika") i da ne trepne okom izjavi da sam lažni invalid Domovinskog rata. A ja nisam invalid niti imam takav status. Kako odgovoriti na to? Sličnim primjerima mogao bih ispuniti cijeli razgovor s vama. Unatoč tome nisam se pokajao što sam prihvatio navedenu dužnost. Siguran sam u svoja načela i sve ću učiniti da situacija nakon mog odlaska iz DORH-a bude bolja nego što sam je zatekao.
Kad ste prije mjesec dana govorili o slučajevima protiv dvojice HDZ-ovih dužnosnika, rekli ste: "Bit će toga još", što bi mogao biti dobar slogan državnoodvjetničke kampanje, osobito bude li stvarno toga još. Jeste li to rekli jer vam je poznato da ste na tragu potencijalne nove istrage ili ste to temeljili na iskustvu u vezi s istragama nad dužnosnicima? Po prirodi stvari, a i po dugogodišnjem iskustvu, to se može s izvjesnošću očekivati.
Treba li nam Zakon o podrijetlu imovine? U komunizmu je postojao takav zakon, ali doživio je fijasko. Načelno nemam ništa protiv takvog zakona, ali dvojim bi li postigao rezultate u primjeni. Potrebno ga je jako pažljivo sastavljati vodeći pri tome računa o vremenskom dosegu. Također je potrebno podmiriti zahtjeve ustavom zajamčenih prava, a zadiranje u privatnost svesti na najmanju moguću mjeru. Kada se govori o takvom zakonu, uvijek se sjetim Krležinih Glembaja i načina kako je stari Glembaj došao do svojeg prvog milijuna.
Je li DORH kadrovski osposobljen za provedbu odluka o "oduzimanju imovinske koristi" kriminalcima? Nisam zadovoljan rezultatima. Imamo neke velike i bitne predmete u kojima nije naplaćena imovinska korist. Primjerice, imamo čovjeka koji je prije 10 godina osuđen, ima dvije osuđujuće presude na temelju priznanja, ali do danas nije vraćena imovinska korist stečena kaznenim djelom u iznosu od pet milijuna eura. Nismo postigli rezultate s oduzimanjem imovinske koristi koje smo očekivali posebice u slučajevima za koje je javnost bila jako senzibilizirana.
Što je razlog tome? Zakonodavna šikara kroz koju se ne može proći. Silne su mogućnosti za razvlačenje, ali to nije problem samo oduzimanja imovinske koristi, to je i problem ovrha.
Zato što su ovrhe zbog socijalne situacije i političkih motiva napravljene u korist dužnika. Uz nužnu zaštitu njihovih prava, mislim da su ova pravila napravljena previše in favorem osoba kojima se oduzima imovinska korist.
Zatvorsku kaznu puno je lakše izdržati kad znaš da te po izlasku iz zatvora čeka plijen. Ma poruka je katastrofalna.
Je li zabranjeno isticanje zastava ratnih postrojbi iz Domovinskog rata na javnome mjestu? Nije.
Ni HOS-a? Ni HOS-a. U jednom razdoblju rata HOS je bio posebna vojna postrojba koja je odlukom predsjednika Tuđmana integrirana u Hrvatsku vojsku. Nitko HOS-u ne može oduzeti njihove zasluge u Domovinskom ratu i stvaranju demokratske Hrvatske. Za to su brojni pripadnici HOS-a položili svoje živote i smatram da je posve neprimjereno braniti im isticanje njihovih simbola. Neki zlonamjernici vrlo opasno izjednačavaju pojmove NDH i HOS i protiv toga se treba boriti.
To vas pitam zbog optužnog prijedloga policije zbog prekršaja protiv javnog reda i mira jer je na spomenik pjesniku Tinu Ujeviću stavljena zastava HOS-a za proslave Oluje. Da je to bila zastava 4. gardijske brigade, bi li bilo optužnog prijedloga?
Na to se mogu očitovati jedino s onom otrcanom da je postupak u tijeku i da ćemo vidjeti kako će biti presuđeno. Koliko ja znam, prekršajni nalog nije podignut zbog zastave HOS-a nego radi zaštite spomenika velikom hrvatskom pjesniku Tinu Ujeviću.
Što je s izvidima u slučaju sinjskog gradonačelnika Mire Bulja koji je zabranio izložbu koju financira Srpsko narodno vijeće? O tome odluka sigurno neće biti donesena dok traje izborna kampanja u kojoj je Miro Bulj kandidat.
Obećali ste i da ćete poduzeti sve da se istraže svi ratni zločini. Kad se identificiraju žrtve iz dviju novootkrivenih grobnica, to će značiti jako puno obiteljima nestalih u Domovinskom ratu, a za državnoodvjetničku istragu?
Sve ovisi o okolnostima slučaja, ali očigledno je da ljudi koji rade na otkrivanju grobnica žrtava ratnih zločina rade dobro. Bio sam s obiteljima nestalih više puta, njihova bol i vapaj gotovo se mogu opipati i ne smijemo se umoriti dok se ne sazna sudbina posljednjeg nestalog i dok se ne otkriju krivci za počinjene ratne zločine.
Idete li u Vukovar? Idem. Neće mi biti prvi put, bio sam pet, šest puta s obitelji, prijateljima i suborcima.
>>> FOTO Supruga Ivana Turudića nosi torbu od čak 1400 eura i sandale od 900, snimljeni u šetnji
Turudiću, džabe krečiš! Svi će doći na red, pa tako i ti.