Elio Sgreccia, tada duhovnik u bolnici Gemelli, bio je u operacijskoj dvorani kada je nakon atentata na Trgu sv. Petra operiran Ivan Pavao II. nakon što je 13. svibnja 1981. na Trgu sv. Petra na njega pucao turski atentator Ali Agca.
No Sgreccia je otprije poznavao Karola Wojtyłu jer je s kardinalom Stefanom Wyszyńskim dolazio u Rim i u bolnicu Gemelli gdje se skupljala pomoć za crkve u istočnoeuropskim zemljama, odnosno „crkve šutnje“, kako su ih zvali, kazao nam je Sgreccia s kojim smo razgovarali o Ivanu Pavlu II. koji će sutra biti uzdignut na oltar svetaca. Kazao nam je da ga je upravo Ivan Pavao II. potaknuo na daljnje studije, ali i kako je bio u operacijskoj dvorani s njime te zašto je ranjeni papa doveden u Gemelli kada je bilo bolnica i mnogo bližih Vatikanu.
– Poslije smrti Ivana XXIII. u Vatikanu, gdje nije mogao imati liječničku njegu kao u bolnici, te smrti Pavla VI. u papinskom ljetnikovcu u Castel Gandolfu, gdje također nisu bili bolnički uvjeti, odlučeno je da će se sagraditi posebne prostorije u bolnici Gemelli za njege papa. Tako se ranjenog papu Ivana Pavla II. odmah odvezlo u bolnicu Gemelli. To je učinjeno protiv talijanskog zakona koji nalaže da se ozlijeđenu osobu odveze u najbližu bolnicu. U Vatikanu su upozoravali Ivana Pavla II. na moguće atentate, ali on je odgovarao: “Ako žele pucati, neka pucaju”. Sgreccia je odmah nakon napada na Ivana Pavla II. otišao u Gemelli.
– Ispred operacijske sale bio je papin osobni tajnik Stanislaw Dziwisz. Bio je uzbuđen i kazao je da je papa na putu do bolnice izgubio mnogo krvi. Rekao mi je i da je u bolničkom vozilu dao papi bolesničko pomazanje. Pitao me mogu li ja ući u operacijsku dvoranu. Odjenuli su me kao kirurga i ušao sam.
– Još se ne zna tko je naručio ubojstvo Ivana Pavla II. – kaže Sgreccia i dodaje kako je papa smatrao da ga je od smrti spasila Gospa Fatimska te je odlazio u portugalsko svetište zahvaliti Gospi, a u njezinu krunu stavljen je i metak izvučen iz njegova tijela.
– Papa je bio uvjeren da ga je spasila Gospa Fatimska jer se ona ukazala vidjelicama 13. svibnja 1917., a atentat je bio 13. svibnja kada se ukazanje obilježava. Ivan Pavao II. sagnuo se kada je metak dolazio prema njemu. Htio se rukovati s vjernicima. Tako ga metak nije pogodio u srce kako bi se dogodilo da je ostao uspravan – zaključio je Sgreccia.
jezuiti su to vrlo dobro isplanirali. Široke mase su bile ganute tim incidentom. To je dalo i papi i američkom predsedniku Rega-nu nešto zajedničko. Na obojicu je pokušan atentat, i ubrzo su postali prijatelji. (Podsetimo da je Regan prvi u istoriji polagao zakletvu okrenut prema obelisku.) Papa je dobio svetsku popularnost i simpatije od svih svetskih vođa. Preko tog incidenta, islam je postao bliži Vatikanu. Muslimani su bili veoma poniženi pošto se mislilo da je neko od njihovih ljudi pucao na onoga koji predstavlja proroka Isusa na ovoj zemlji, pa su islamski ajatolasi poslali saučešća i izvinjenje papi. Papa Jovan Pavle II bio je dobar komunista mnogo godina. Ako ovo nekome zvuči neverovatno, neka se seti detalja atentata. Atentator Mehmet Ali Agdža je bio jedan od poznatijih evropskih kriminalaca i iskusan strelac. Pucao je sa udaljenosti od samo tri metra. Svaki metak pogodio je papu ispod pupka. Očigledno da nije imao nameru da ubije papu. On je jednostavno sledio uputstva jezuita. Kad je svet video papu kako oprašta Mehmet Ali Agdži što je pucao u njega, skoro nijedan od milijardu Muslimana nije mogao ništa drugo nego da se divi „Njegovoj Svetosti.“ Mehmed Ali Agdža je nakon toga izjavio da želi da se krsti u rimokatoličkoj crkvi. Sve je bilo dobro planirano. I papa i Muslimani zahvalili su Devici Mariji što on nije podlegao ranama.