Među 49 prijavljenih kandidatura za Ustavni sud čak je 15 doktora i četiri magistra prava. Idealno bi bilo da sastav Ustavnog suda bude politički neovisan, svjetonazorski uravnotežen i stručan, da su zastupljeni teoretičari i praktičari s raznih, osobito glavnih pravnih područja, a ne pravnici opće prakse, te poznavatelji ustavnosudske i europske prakse. Opasnost je da će kriteriji stručnosti i neovisnosti pokleknuti pred političkim imperativom – važno je izabrati deset ustavnih sudaca, makar i po kriteriju “naši” i “vaši”. Deset favorita političkih kuloara mediji su objavili i prije nego što je natječaj objavljen. Budu li oni, pretežno ili posve, izabrani, to će značiti da je sve – natječaj, razgovori s kandidatima koji počinju danas, predlaganje i izbor u Hrvatskom saboru – bila politička farsa, predstava koja nema veze s demokracijom i vladavinom prava. To bi opet izazvalo lavinu rasprava, pa i sudskih, te urušavanje vjerodostojnosti Ustavnog suda.
Tko su politički, a tko ustavni favoriti?
Dok se Ingrid Antičević Marinović, Josipa Leku i Davorina Mlakara kao članove SDP-a i HDZ-a smatra političkim favoritima, brojni kandidati ističu baš to što nisu članovi neke stranke pa, recimo, i Pero Kovačević, dok je sutkinja Katarina Buljan to napomenula i za članove uže obitelji. Ni to što je netko bio predsjednik Sabora ili ministar ne daje mu prednost za Ustavni sud. Naime, Ustav nalaže da se ustavne suce bira iz reda “istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora”. Saborski zastupnici nisu ustavni favoriti sve i da su se istaknuli pravnim, a ne samo političkim djelima. Mr. sc. Zorislav Kaleb ne bi smio biti u prednosti samo zato što je nedavno postao savjetnik ministra pravosuđa, već jedino kao sudac, kao i Sandra Artuković Kunšt koja je u bivšoj Vladi bila zamjenica ministra pravosuđa. Kandidiralo se 14 sudaca, 11 odvjetnika, jedan državni odvjetnik, sveučilišna profesorica te petero aktualnih i jedan bivši ustavni sudac, ali od njih 33 barem desetak nije se istaknulo znanstvenim, stručnim ili javnim djelovanjem u pravnoj struci. Ako se pravnik istaknuo samo kao roker ili političar, ne ispunjava traženi kriterij.
Imaju li ustavni suci pravo na reizbor?
Uz kandidature petero aktualnih i jednog bivšeg ustavnog suca veže se pitanje reizbora iako Ustav ne priječi ponovni izbor sudaca, kao ni Venecijanska komisija kad je riječ o iznimnim kandidatima i kod 12-godišnjeg mandata. Stoga prof. dr. sc. Jasnu Omejec predlaže Fakultetsko vijeće Pravnog fakulteta u Zagrebu. Bude li reizbora, uz Omejec, prof. dr. sc. Željka Potočnjaka (radno i socijalno pravo) i doc. dr. sc. Marija Jelušića (ustavno pravo), teško bi bilo objasniti reizbor nekog od preostalih i jer se uz njih vežu afere ili okolnosti koje su narušile imidž Ustavnog suda. Ako reizbor ne prođe, veće su šanse za dr. sc. Teodora Antića i dr. sc. Dubravka Ljubića, glavnog tajnika i višeg savjetnika na Ustavnom sudu.
Koliko kandidata Odbor treba predložiti Saboru?
Politički dogovori su nužni, ali o kriterijima, a ne osobama, te su čini se doveli do toga da bi Odbor za Ustav mogao Saboru predložiti deset kandidata, koliko se sudaca bira. Gdje je tu onda izbor i tko bira!? Sabor, kako nalaže Ustav, ili zakulisni autoriteti po nepoznatim kriterijima? Postoji li pravo veta i kriteriji ispod kojih se ne ide? Sve to loše utječe na vjerodostojnost Ustavnog suda. Hoće li zastupnici Domoljubne koalicije morati dati glas za Ingrid Antičević Marinović, a oporba koja nije digla ruku za HDZ-ova akademika učinit će to za Željka Olujića!? U politici je sve moguće. Prema ustavnom zakonu, Odbor treba predložiti “u pravilu” više kandidata nego što ih se bira. Izuzetak je dopušten, ali ne nauštrb kvalitete. Bilo bi nepotrebno formaliziranje uvijek inzistirati na više predloženih od potrebnih, ali na ovom natječaju nije problem izdvojiti njih 15 koji se ističu. Jedini je problem što bi to moglo dovesti u pitanje političke kvote i izbore.
Može li se ustavni sudac biti i u 70-ima?
Najniža i najviša dob za ustavnog suca nije propisana kao što je za redovne suce do 70. godine. Najmlađi je kandidat dr. sc. Goran Selanec (39) pa prof. dr. sc. Sanja Barić (41). Jasna Omejec je s 37 godina postala ustavna sutkinja, Slavica Banić u 42., Mario Jelušić u 43., Duška Šarin i Snježana Bagić u 46., tako da je aktualni saziv dosad najmlađi. Od dosadašnjih ustavnih sudaca najstariji su bili Ante Jelavić Mitrović i Milan Vuković imenovani u 66., a Mario Kos u 65. godini. Sada su najstarija među prijavljenima trojica 69-godišnjaka: Mihovil Klapšić, sudac Visokog prekršajnog suda koji u listopadu navršava 70 godina, Željko Olujić i dr. sc. Ramo Atajić, te Josip Leko koji će u rujnu imati 68. Mandat traje osam godina.
Tko su favoriti struke?
Prof. dr. sc. Sanja Barić (41, Rijeka) jedan je od vodećih ustavnopravnih eksperata, znanstveno, društveno i javno angažirana, poliglotkinja, hvale je i neovisni autoriteti. Katarina Buljan (63, Split) 37 godina je sutkinja, a 18 na Vrhovnom sudu. Česte su kritike da Ustavni sud sebi uzima ovlasti još jedne sudske instancije pa bi zbog percepcije javnosti i samokritičnosti Ustavnog suda bilo dobro da u njemu sjedi zamjenica predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda. Dr. sc. Goran Selanec (39, Zagreb), zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ima znanstvene i stručne referencije vezane za temeljna ljudska prava i antidiskriminacijsko pravo. Štefica Stažnik (48, Zagreb), zastupnica RH pred Europskim sudom za ljudska prava od 2004., imala je i diplomatsko-savjetničku karijeru, zna više jezika.
Tko su mogući kandidati među sucima krivičarima
Dr. sc. Branko Brkić (57, Kruševo) sudac je kaznenog odjela Vrhovnog suda, s 32 godine sudskog staža.Darko Klier (60, Dubovica), zamjenik glavnog državnog odvjetnika kao krivičar ima više od 30 godina iskustva, od čega 15 kao sudac u Varaždinu. Lana Petö Kujundžić (59, Zagreb) vodeći je ekspert za mladež sa Županijskog suda u Zagrebu s 32 godine sudskog staža i još četiri tužiteljskog. Mr. sc. Antonija Kovačić (57, Varaždin) od 1997. sutkinja je Visokog prekršajnog suda. Mr. Zorislav Kaleb (34, Metković) općinski je sudac koji nedavno nije prošao na DSV-u za suca Županijskog suda. Dr. sc. Oliver Mittermayer (60, Metković) županijski je sudac koji lani u studenome nije dobio ni glasa kod izbora predsjednika Županijskog suda u Zagrebu.
Tko su kandidati iz upravnosudskog područja
Mr. sc. Mirjana Juričić (61, Vojakovački Kloštar) od 43 godine radnog staža 34 ima na pravnim poslovima, a na Visokom upravnom sudu je 21 godinu. Ona je neuspješno vodila spor sve do Strasbourga vezano za imenovanje Slavice Banić ustavnom sutkinjom. Andrej Abramović (49, Zagreb) 16 godina bio je građanski sudac na općinskoj razini, a od 2012. je predsjednik Upravnog suda u Zagrebu. Ante Galić (54, Drniš) od 1999. je sudac, a od 2010. predsjednik Visokog upravnog suda.
Tko su favoriti među odvjetnicima
Svaki saziv Ustavnog suda ima barem jednog odvjetnika, a aktualni dva. Željko Olujić (69, Zagreb) ima 40 godina pravnog iskustva i niz velikih obrana, Miroslav Šumanović (59, Zagreb) 32 godine, a 18 kao sudac te je bio i predsjednik Županijskog suda u Zagrebu. Vlado Sevšek (57, Varaždin) i Ivana Buić (54, Šibenik) 26 godina su odvjetnici. Potonja je članica HSP-a AS, ali je zbog mogućeg stigmatiziranja iznijela politički portret obitelji. Mr. sc. Rajko Mlinarić (57, Varaždin) 18 godina je odvjetnik, a prije toga bio je i tužitelj, upravitelj zatvora u Remetincu te zamjenik državnog pravobranitelja.
U ovoj je zemlji gotovo sve farsa pa zašto ne bi bio i izbor sudaca Ustavnog suda.