Eurozona prolazi kroz najdulju recesiju otkako je uveden euro, BDP je u padu šesti kvartal zaredom, a od većih ekonomija povelikoj listi gubitnika priključila se i Francuska, objavio je jučer statistički ured Eurostat.
Nijemci se izvukli
Njemačka je za dlaku izmakla ulazak u recesiju, Italija ju je dodatno produbila, a stagnacija je prisutna i u Poljskoj. Eurozona je u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvarila 0,2% minusa u odnosu na zadnji kvartal prošle godine, a ako se gleda isto razdoblje prošle godine, smanjenje je jedan posto! Podaci za Hrvatsku bit će objavljeni potkraj svibnja, a prema procjenama ekonomista, očekuje se stagnacija ili blagi minus u odnosu na isto razdoblje lani. Ima li se na umu da je u zadnjem tromjesečju 2012. pad bio 2,3%, ublažavanje minusa na 0,3% mogla bi biti naznaka oporavka, održi li se.
Analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević kaže da zbivanja ne idu Hrvatskoj na ruku.
Na tržištu CEFTA-e stvari se razvijaju bolje nego što se očekivalo, ali mi to tržište uskoro napuštamo. Za mjesec i pol zemlja postaje članicom Unije u kojoj se kriza produbljuje jer se iz zemalja s kroničnim problemima, poput Portugala, Španjolske, Grčke i Italije, kriza prelila i na Češku, Poljska joj donekle odolijeva zbog veličine, Irska se ponovno spušta. Mađarska se vlada, kao i Srbija nedavno, pohvalila izlaskom iz recesije, a takva očekivanja Mađara dijeli i Europska komisija.
Blagi minus BDP-a od oko 0,3% u prvom tromjesečju za domaće bi prilike mogao biti dobro ostvarenje kad ga ne bi pratio dramatičan pad robnog izvoza i kretanja lošija od očekivanih u drugom tromjesečju, ističe Lovrinčević. Hrvatska je jedina europska zemlja s realnim padom robnog izvoza od desetak posto u prva tri mjeseca, a k tome imamo i inflaciju koja je oko dva postotna poena veća od inflacije u eurozoni, što dodatno ruši standard, realni dohodak i potrošnju. Kiša je bila spasonosna za prvi kvartal, a hoće li sunce za treći, brzo ćemo vidjeti.
Pala kiša
– Kod svih zemalja na jugoistoku Europe zamjetan je rast energetike zbog kiše koja je zaslužna za polovicu hrvatske proizvodnje struje – kaže Lovrinčević. Kako je lani osnovica bila niska zbog suše, povećanje proizvodnje struje utjecalo je na BDP. Raniji Uskrs privukao je veći broj turista, živnula je i građevinska aktivnost, a primjetan je i rast državnih investicija.
– Neočekivano i neuobičajeno za bilo koju ekonomiju u dubokoj recesiji kod nas raste zaposlenost u javnom sektoru, za što je zaslužno volontiranje i angažman nezaposlenih po javnim službama i ministarstvima. Povećanje zaposlenosti na kuhanju kava nije dobar odgovor na krizu – kaže Lovrinčević.
Kako kreditna aktivnost pada, a domaće potrošnje nema, hrvatski je oporavak vezan uz okruženje, kojemu ne cvjetaju ruže, što se vidi i po ovogodišnjem padu izvoza. Podaci Eurostata pokazuju da je od 17 članica eurozone u prvom tromjesečju njih devet bilo u recesiji. Industrijska proizvodnja u eurozoni pala je u ožujku snažnije od očekivanja analitičara te pad u odnosu na ožujak 2012. iznosi 1,7%. Stanje u tim zemljama utjecat će i na daljnja kretanja u turizmu.
Analitičari RBA očekuju blago povećanje noćenja. Nominalni prihodi od turizma također bi trebali rasti oko 3%, no rast će ograničavati nepovoljna gospodarska kretanja na našim emitivnim tržištima, navode u RBA.
>> EU i dalje u dužničkoj krizi, pada BDP, Francuska u recesiji
