Nepune dvije godine mandata i sezonu i pol odradio je dosad ministar turizma Gari Cappelli. Na početku druge polovice turističke godine analizira dosadašnje rezultate, rezimira učinjeno, komentira zakonske novine i vezu sporta i promocije te priznaje da nije ostao imun na nogometnu čaroliju koju su nam priredili Vatreni.
Svi su zamijetili da ste sa sinom bili na otvorenju Ultre: samo po zadatku ili volite i elektroničku glazbu?
Hrvatska Vlada putem Ministarstva turizma podržala je projekt Ultre zbog gospodarskih i financijskih efekata toga festivala. Dovoljno je reći da je prošlogodišnja Ultra generirala više od 520 milijuna kuna potrošnje, što čini 0,08 posto ukupnog hrvatskog BDP-a. Ne doživljavam posjet hrvatskom turističkim središtima i manifestacijama kao zadatak, već kao mogućnost da iz prve ruke vidim jesu li gosti zadovoljni ponudom i kako takve vrste festivala utječu na ukupan doživljaj u destinaciji.
Što nam je ovih dana priskrbilo veću pozornost u svijetu: Ultra u Splitu ili uspjesi vatrenih u Rusiji?
Hrvatska je zemlja koja se treba ponositi svojom raznolikošću. Upravo su svi nabrojeni uspjesi potvrda da na različitim područjima ostvarujemo zavidne rezultate. U Hrvatsku turisti dolaze iz različitih motiva, tako je zasigurno dijelu europske i svjetske populacije Hrvatska zanimljiva zbog festivala kao što je Ultra, a dio će htjeti posjetiti zemlju u kojoj su odrasli, primjerice, Modrić ili Mandžukić. Svakako trebamo uzeti u obzir i multiplikativne učinke izborenog finala Svjetskog nogometnog prvenstva koji će se sigurno odraziti na buduće turističko razdoblje.
Novi spot našeg turizma je, pomalo proročanski, snimljen s čak pet nogometnih reprezentativaca, uključujući kapetana Modrića. Zašto se u vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva nije više vrtio? Pogotovo nakon što su naši počeli nizati pobjede...
Prije nego što smo krenuli snimati spot, moj tim u Ministarstvu turizma zajedno s kolegama u HTZ-u pomno je razmotrio koncept spota. Meni se odmah svidio prijedlog da u spotu imamo ambasadore, poznate Hrvate koji su, svaki u svom području, ostvarili svjetske uspjehe. Zaista smo vjerovali kako će ova generacija nogometnih reprezentativaca ostvariti uspjehe za pamćenje i zbog toga smo se odlučili angažirati neke od igrača koji igraju u klubovima s naših najjačih emitivnih tržišta. Promotivni spot postao je najgledanijim hrvatskim turističkim videom te je proglašen najboljim svjetskim promotivnim spotom za prošlu godinu u izboru neovisnih stručnjaka. U provođenju promotivnih aktivnosti na stranim tržištima spot se koristi u skraćenim sekvencama pa se tako kadrovi u kojima se pojavljuje Mandžukić koriste za promociju u Njemačkoj, kadrovi Rakitića na tržištu Španjolske, dok se sekvence s Modrićem i Lovrenom koriste za promociju na tržištu UK-a u kontinuiranoj kampanji u različitim dijelovima turističke godine.
Rusi tijekom predsezone nisu iznevjerili, za šest mjeseci ih je bilo šest, a u lipnju tri posto više nego lani, no apsolutne brojke još su relativno male. Istovremeno, u Tursku, Egipat odlaze milijuni Rusa. Je li se hrvatski turizam pomirio s tim da će, dok god je na snazi vizni režim, i 200.000 ruskih turista biti veliki uspjeh?
Zadovoljni smo rezultatima s ruskog tržišta i povećanjem broja gostiju iz godine u godinu. Ruski turisti koji dolaze u Hrvatsku imaju dobru platnu moć, a kvalitetom svoje ponude, koja raste iz godine u godinu, takvim je gostima Hrvatska sve zanimljivija. Ne trebamo se uvijek uspoređivati s konkurentskim zemljama. Hrvatska je jedinstvena i razlikuje se od ostalih zemalja turističkom ponudom i proizvodima koje nudi, ali nam je i turistička politika različita. Mi ne želimo biti destinacija masovnog turizma. Želimo još više napredovati u kvaliteti i rasti na održivi način.
Prva polovica godine završila je s 12 posto više gostiju i deset posto više noćenja. U lipnju je, pak, došlo samo četiri posto više turista nego lani, a noćenja je navlas isto. Je li to podbačaj?
Mislim da se trebamo okrenuti onom bitnom, a to je potrošnja, odnosno ostvareni prihodi od turizma. Moramo misliti na održivost, što znači da ne može unedogled rasti broj dolazaka i noćenja, pogotovo u ljetnim mjesecima. Stoga sam iznimno zadovoljan što je u prvom tromjesečju 2018. ostvareno više od 450 milijuna eura prihoda od turizma što je, u odnosu na ostvarene prihode tijekom istog razdoblja prošle godine, rast od čak 14 posto. Naša Vlada na čelu s premijerom prepoznaje značenje turizma za gospodarstvo, a jedan od konkretnih poteza i porezno rasterećenje potkraj prošle godine za poslodavce, kojim je olakšano poslovanje, u smislu poreza za smještaj i hranu zaposlenika.
Najavljuju li lipanjski rezultati svojevrsnu oseku potražnje? Sigurno znate da neki hotelijeri govore kako ove godine nema navale kakva je vladala prošlog ljeta?
Može se postaviti pitanje što zapravo znači “navala”. Kada se dogodi ono što se zna okarakterizirati kao „navala“, postavljamo pitanja o tome „pucamo li po šavovima“. Naše su konzervativne projekcije o povećanju turističkog prometa od pet do sedam posto, a nadam se da će prihodi biti i na višoj razini rasta.
Turska se, čini se, vraća na tržište i prije nego što se očekivalo?
Trebamo se orijentirati na sebe. Turska ili neke destinacije u sjevernoj Africi koje se nakon krize vraćaju na tržište imaju sasvim drugačiju ponudu nego mi. Riječ je o pretežito all-inclusive resort destinacijama i mislim da to nije smjer u kojem se Hrvatska treba razvijati. Naravno, svjesni smo da je turističko tržište sve dinamičnije i izazovnije, ali ponavljam, ako kontinuirano inoviramo svoju turističku ponudu koja se temelji na kvaliteti, a ne masovnosti, nastavit ćemo nizati uspjehe uz očuvanje svoje autentičnosti.
Kakva je vaša prognoza za preostalih šest turističkih mjeseci, odnosno cijelu 2018.?
Do kraja godine očekujemo nastavak rasta turističkog prometa, i to u rasponu od pet do sedam posto. Naravno, ovisno o individualnim dolascima koji će se realizirati tijekom idućih mjeseci, moguć je i veći rast, a pridonijeti mu zasigurno mogu i brojne manifestacije, ali i sportski uspjesi koji će pobuditi zanimanje za Hrvatsku. Dodatno, velika očekivanja imamo od turističkih prihoda te vjerujem da će nadmašiti prošlogodišnjih 11 milijardi eura. Vjerujem da smo na tragu još jedne povijesne turističke godine.
Dok jedni priželjkuju svake sezone više gostiju nego prethodne, neki misle da ih je već sada previše. Studija prihvatnog kapaciteta Splitsko-dalmatinske županije pokazala je, recimo, da se kod dijela stanovnika počinje buditi netolerancija prema turizmu i turistima. Zabrinjava li vas to?
Turizam je horizontalna djelatnost u koju, na zadovoljstvo gostiju i lokalnog stanovništva, moraju biti uključeni svi te zajednički kreirati strategiju razvoja turizma u svojoj destinaciji. Od početka mandata ističem važnost održivog turizma i potrebu kreiranja i dugoročnog promišljanja turizma. U obzir treba uzeti niz elemenata koji uključuju vođenje brige o kvaliteti usluge i infrastrukture u destinaciji. Nužna je kontinuirana suradnja lokalne vlasti sa stanovnicima koji mogu kvalitetno pridonijeti podizanju kvalitete usluge, edukaciji i zajedničkoj viziji razvoja. Svaka destinacija treba odrediti kakav turizam želi razvijati, a Ministarstvo će ih poduprijeti. Prioritet je održivo poslovanje te da budu zadovoljni i turisti i stanovnici turističkih destinacija.
Kako uopće vidite idućih pet godina našeg turizma?
Trendovi u turizmu vrlo se brzo mijenjaju i nezahvalno je prognozirati, no želio bih da Hrvatska u svijetu i dalje bude prepoznata kao destinacija očuvane prirodne i kulturne baštine, dobrih domaćina te kvalitetne i raznolike turističke ponude. Upravo zato naglasak moramo stavljati na održivo planiranje i razvoj na svim razinama. Zacrtani ciljevi Strategije razvoja turizma do 2020. godine vezani uz turistički promet, komercijalne smještajne kapacitete i nova zapošljavanja najvećim dijelom su realizirani te će se poseban fokus u idućem razdoblju i u novoj Strategiji razvoja turizma stavljati na povećanje prosječne potrošnje gostiju i ravnomjerniju raspodjelu turističkog prometa tijekom godine. Posebnu važnost imat će i posebni oblici turizma, kao što su zdravstveni, kulturni, poslovni, cikloturizam, eno i gastroturizam, ruralni i planinski turizam, pustolovni i sportski turizam te nautički turizam. Također, očekuje se i nastavak investicija u smještajne kapacitete, poglavito u hotelski smještaj visoke kategorije s četiri i pet zvjezdica. Vjerujem da će Hrvatska za pet godina imati snažnu poziciju na karti najznačajnijih destinacija u svijetu.
Ima li izgleda da se u tom razdoblju uravnoteži razvoj i rast hotela i privatnog smještaja koji je i ove godine narastao za nove desetke tisuća ležajeva?
Investicije u turizmu proteklih nekoliko godina bilježe znatan rast. Ove godine najavljeno je milijardu eura investicija, čak četrdeset posto više nego 2016. te vjerujemo da će se taj trend nastaviti. U privatnom smještaju, po kojem smo prepoznatljivi u svijetu, fokus će biti na nastavku povećanja kvalitete, dok u hotelskom segmentu kontinuirano vodimo razgovore s potencijalnim investitorima te im zajedničkim djelovanjem olakšavamo ulazak na hrvatsko tržište.
Obiteljskom smještaju predstoji rekategorizacija, možete li reći koje obveze donosi za iznajmljivače osim notornih, poput one da u kupaonici moraju imati pločice?
Došlo je vrijeme da nakon više od dvadeset godina uskladimo kvalitetu objekata koji su kategorizirani tijekom godine po različitim pravilnicima. Taj će proces u konačnici rezultirati podizanjem kvalitete usluga i standarda objekata u domaćinstvu, a sve radi razvoja i jačanja ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma. Cilj je ovih izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti obnoviti postojeće objekte u skladu sa zahtjevima tržišta. Novi Pravilnik, koji neće biti ništa restriktivniji od posljednjeg, propisat će osnovne suvremene standarde, na primjer, da sobe imaju kupaonicu, da je za svaki krevet osigurana posteljina ili da objekti koji se iznajmljuju zimi imaju grijanje. Usklađivanje s novim pravilnikom neće zahtijevati velike izdatke. Oni koji budu željeli izvesti i veće radove, primjerice ugradnjom wellnessa ili bazena, poduprijet će Ministarstvo povoljnom kreditnom linijom sa samo 2 do 3 posto kamata u iznosu do 350 tisuća kuna.
Dosta povika bilo je zato što se zakonskim izmjenama, koje omogućuju rekategorizaciju, zabranjuje posluživanje ručka i večere u obiteljskom smještaju. Gdje će jesti gosti ako u okolici nema restorana?
U današnje vrijeme mnogi pate od alergija, intolerancija na hranu ili dolaze iz drugih podneblja nenavikli na našu hranu, to je jedini način koji našim posjetiteljima jamči da su njihov ručak i večera pripremljeni prema higijenskih standardima. Manje zahtjevni objedi poput doručka moći će se i dalje pružati. Obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave pružanjem usluga polupansiona ili pansiona te koji sami proizvode i uzgajaju hranu dopušteno je pružanje usluga u ugostiteljstvu. Temeljni je cilj tih izmjena zaštita potrošača i ujednačivanje standarda između ugostiteljskih objekata i objekata koji se, uz pružanje usluga smještaja bave i davanjem polupansiona i punog pansiona, prije svega zbog minimalnih tehničkih uvjeta za posluživanje hrane koji nisu bili do sada propisani za privatne iznajmljivače koji nude uslugu prehrane.
Ovih je dana procurilo da se priprema dizanje godišnjeg paušala za privatne iznajmljivače, koji iznosi 300 kuna po krevetu, a već je bilo najavljeno i da će 25 posto ići gore i paušalna boravišna pristojba. Što na to kaže, recimo, vaša obitelj, koja se i sama bavi iznajmljivanjem?
Omogućavajući paušalno plaćanje boravišne pristojbe i plaćanje godišnjeg paušala privatnim iznajmljivačima država stvara pogodno okruženje za razvoj i zapravo drži poreznu presiju na najnižoj mogućoj razini. Upravo je zbog takve porezne politike prema iznajmljivačima omogućeno da se ta vrsta smještaja razvije, a dokaz je i brojka od više od 100.000 smještajnih objekata. Podizanje pristojbi za samo četrdesetak kuna godišnje neće ugroziti dosadašnje trendove.
Bojite li se da bi posljedica mogla biti povećanje sivog tržišta?
Povećanje je minimalno i ne stvara poreznu presiju zbog koje bi se netko odlučio na prelazak u sivu zonu i kršenje zakona. Zakon je jednak za sve i ono što je ključno jest kontrola sustava, odnosno provođenja zakona.
S obzirom na to da je oko poskupljenja boravišne pristojbe bilo proturječnih informacija, možete li sada točno reći što se sprema i od kada?
Uredbom o visini boravišne pristojbe, koja je trenutačno u javnom savjetovanju, predložili smo promjene visine boravišnih pristojba. One se donose ove godine, očekujemo početkom kolovoza, a na snagu stupaju od siječnja 2019. Radimo na paketu turističkih zakona koji uključuje i Zakon o boravišnoj pristojbi kojim ćemo definirati pravedniju raspodjelu boravišne pristojbe. Novim zakonom planiramo i decentralizirati upravljanje visinom boravišne pristojbe i spustiti upravljanje na jedinice regionalne samouprave koje će odlučivati o visini te naknade u svojoj županiji. S obzirom na to da se boravišna pristojba određuje u tekućoj za iduću godinu, te će se odredbe zakona o definiranju boravišne pristojbe u županijama početi primjenjivati od 2020. godine.
U vikendicama i stanovima za odmor, čiji vlasnici plaćaju boravišnu pristojbu, ima ležajeva zamalo koliko i u registriranom obiteljskom smještaju, a u stvarnosti, s obzirom na to da nisu svi u eVisitoru, i više. Po mnogima je tu najveća “crna rupa” domaćeg turizma, slažete li se?
Zbog povijesnih razloga, kad turizam još nije bio razvijen kao danas i bilo je dostupnije graditi vikendice, građani Hrvatske, ali i susjednih zemalja, posjeduju velik broj vikendica. Tu ne vidim ništa sporno, moramo im omogućiti da se koriste svojom imovinom, ali to zakonski reguliramo tako da propisujemo plaćanje boravišne pristojbe za njih, njihovu rodbinu i prijatelje. Posjedujemo i mehanizam kontrole, a to je turistička inspekcija za nadzor provedbe zakona.
Gosti koji se vraćaju s mora govore o trećerazrednim ručkovima, nedoraslim konobarima... Je li radna snaga najveći problem ove sezone?
Radna snaga naš je najveći adut u turizmu. Ipak, baš poput zemalja u regiji, pa i globalno, i Hrvatska se suočava s nedostatkom radne snage u turizmu i ugostiteljstvu. Ove godine, prema procjenama, u hrvatskom turizmu postoji potreba za još dodatnih 10 do 15 tisuća radnika. Osim aktiviranja domaćeg stanovništva za rad u turizmu, uz mogućnost prekvalifikacije i boljeg povezivanja s potencijalnim poslodavcima putem naših, sada već tradicionalnih, Dana poslova u turizmu i ugostiteljstvu, koje Ministarstvo turizma s partnerima organizira diljem Hrvatske, ove je godine Vlada aktivirala kvote za rad stranaca. Interes i potrebe su velike pa je tako s predviđenih 4660, broj kvota za rad stranih radnika u turizmu koje smo potpisali s Bosnom i Hercegovinom te Ukrajinom ovih dana povećan na 8660. Kao najznačajniju mjeru istaknuo bih porezno rasterećenje poduzetnika koji sezoncima osiguravaju smještaj i topli obrok. Ta Vladina mjera turističkom će sektoru osigurati uštedu od 300 milijuna kuna.
Turisti u čudu: Je li moguće da je ovo rodna kuća Luke Modrića?
