Svjesna sam da 300 kuna paušala po krevetu godišnje nije puno. Što se toga tiče, mogu iznajmljivači podnijeti i nešto veći izdatak. Ali, nadam se da oni koji odlučuju vode računa o tome koliki su nam svi drugi troškovi, komentira iznajmljivačica s Hvara.
Capelli bez komentara
– Recimo, za svakih 50 eura, koliko u špici dobijem za apartman, odmah u startu dajemo agenciji ili nekom drugom posredniku od 7,5 do 10 ili čak i više eura. Zavisi je li provizija 15, 20 ili i više posto... Na tu svotu od ove godine plaćamo i PDV od 25 posto. Tristo kuna plaćamo godišnje i paušal za boravišnu pristojbu. Računi za struju i vodu su poprilični, a čak i da ne računamo naš rad, održavanje i čišćenje, svake godine apartman morate i barem malo obnoviti. Zbog svega toga nadam se da to povišenje paušala neće biti osjetnije – komentira je Hvaranka.
Slično o najavama koje stiže iz Ministarstva financija zasigurno misle i mnogi drugi vlasnici kuća, soba i apartmana za iznajmljivanje turistima. Trenutno se, inače, iznajmljuje 101.000 objekt s čak 586.000 kreveta, što su svakako impresivne brojke. Da se kad je riječ o iznajmljivanju ipak radi o unosnom poslu, govori podatak da je samo prije godinu dana – točnije krajem lipnja 2017. – za iznajmljivanje bilo registrirano 88.000 objekata i 525.000 kreveta. U godini dana broj objekata u najmu skočio je za 13 tisuća, kako na Jadranu tako i u unutrašnjosti zemlje. Unatoč činjenici da privatni smještaj čini praktički polovicu svih kapaciteta hrvatskog turizma, ministar Gari Cappelli jučer na ovu vruću temu nije imao što reći.
Danijela Čavlović, predsjednica Zajednice obiteljskog turizma iz Hrvatske gospodarske komore, nije zadovoljna planovima Vlade koji bi uključivali veći porezni teret za iznajmljivače koji se nije mijenjao 13 godina.
Za stanove više
– Nakon što je Ministarstvo turizma već predložilo povećanje boravišne pristojbe za 25 posto u odnosu na iznose u ovoj godini, najava da se razmišlja i o povećanju poreznog paušala nikako ne zvuči ohrabrujuće. Takvi ishitreni potezi mogu djelovati jedino na smanjenje legalnih kapaciteta u obiteljskom smještaju i povećanje sivog tržišta, s čime smo se već susretali u prošlosti. Smatramo da bi svakako bilo poželjno da se kod ovakvih namjera konzultira i struka, a ne da naša Zajednica obiteljskog turizma koja djeluje unutar HGK, o prijedlogu novih nameta saznaje iz medija – kaže Danijela Čavlović. Za stanove koji se iznajmljuju podstanarima, porez na dohodak je 12% i to nakon što se osnovica umanji za 30% troškova održavanja stana.
Atraktivne turistice osvježenje potražile na slapovima Krke:
nestalo novca za uhljebe