Kaže se – pravi majstor od zanata zlata vrijedi. Istina! A kad takav majstor još i radi sa zlatom i srebrom, onda to postaje čarolija. Vrijedna divljenja. Tim veća ako cijela priča odiše i duhom nekih davno minulih vremena. A ova je priča upravo takva.
Dovoljno je da samo jednom pogledate nekoliko komada posebnog i neobičnog nakita koji stvaraju majstorske zlatarske ruke Zlatka Božića iz Zagreba i Seada Sofića iz Sarajeva pa da zaredaju pitanja: kakav je to nakit, odakle ideje za dizajn, kako se izrađuje... I onda vas odgovori vrate i 25 stoljeća unazad. Jer ta dva čovjeka vještih ruku izrađuju vjerne replike starog nakita nađenog u BiH čiji se originali čuvaju u sarajevskom Zemaljskom muzeju. A sve je započelo 2009. kada je Sofić, zasićen svom silom blještavila ovovjekog nakita, odlučio raditi nešto što je nekada davno simboliziralo ljepotu i profinjenost. Svoju je ideju iznio direktoru Zemaljskog muzeja dr. Adnanu Busuladžiću i njegovim suradnicima.
– Srećom, naišao sam na razumijevanje. Zemaljski muzej čuva najveću zbirku nakita, ukrasnih predmeta i novca iz starog i srednjeg vijeka pa sve do početka 20. stoljeća te smo za početak odabrali prvih 15 komada nakita. Nakon detaljne analize počela je i izrada prvih replika. Najteže nam je bilo proniknuti u tehnologije ondašnjih izrada, no i to smo svladali pa mi i danas radimo tehnikama kovanja, pletenja, granulacije i filigrana. Često ih sve objedinimo u jednom eksponatu – govori Sead.
Drugačiji pristup zlatarstvu
– Odmah mi se dopao ovakav drugačiji pristup zlatarstvu jer je i danas, sa svim čudima tehnike, teško izrađivati takav nakit, a kako li je to tek bilo teško onima koji su napravili originale prije više tisuća godina – s divljenjem kazuje gospodin Zlatko koji je osam godina u Zlatarnama Celje radio kao glavni majstor za Hrvatsku. Kako pak obojica potječu iz starih, uglednih zlatarskih obitelji koje su se desetljećima poznavale, udružili su svoja znanja, zanatske vještine te veliku ljubav i poštovanje prema starim vremenima, pa od tada jedan u Sarajevu, a drugi u Zagrebu ručno izrađuju prava mala čuda.
Do sada su u replikama oživjeli 55 originala koji datiraju od 4. stoljeća prije nove ere do početka 20. stoljeća, a pronađeni su na lokalitetima kod Višegrada, Stoca, Bihaća, Ljubuškog, Livna, Cazina, Visokog, Bugojna, Čapljine, Sarajeva...
Vrijedan dar slavnima
Kako sa Zemaljskim muzejem imaju sklopljen ugovor koji podrazumijeva da replike moraju biti istovjetne originalima, nikakvih odstupanja ne smije biti. Uz svaki kupljeni komad nakita dobiva se i poseban certifikat u kojem stoji da autentičnost replike potvrđuje Zemaljski muzej BiH te da 25% od cijene svih predmeta iz zbirke replika ide istom muzeju. Recimo, na originalu zlatnog prstena kralja Tvrtka iz 14. stoljeća, pronađenom kod Visokog u krunidbenoj i grobnoj crkvi bosanskih vladara, nedostaje jedan dio zlata oko umetnutog gorskog kristala.
Taj isti dio nedostaje i u ovovjekim replikama. I dok u sarajevskoj radionici gospodina Seada, odmah ponad Baščaršije, arhaični nakit uz sitno kuckanje pažljivo izrađuje sedam majstora, prolazite li zagrebačkom Vlaškom možete vidjeti da gospodin Zlatko u ljepoti stvaranja malih zlatnih i srebrnih remek-djela s povijesnom patinom uživa – sam. Nekad mu za jednu repliku treba šest, nekad 14 sati, a nekad čak i četiri dana. No, kako naši majstori izrađuju i službenu nagradu Sarajevskog filmskog festivala “Srce Sarajeva” to je svaka filmska zvijezda koja je bila na festivalu kao dar dobila i neku od replika starog bosanskog nakita. Tako se Angelinu Jolie moglo vidjeti s replikom zlatne ogrlice i naušnica čiji je original star deset stoljeća, a Jeremy Irons na ruci nosi repliku srebrne narukvice čiji je original nađen u nekropoli kod Bosanke Gradiške i potječe iz 3. stoljeća prije Krista.
– Naših šest novčića kralja Tvrtka državne institucije BiH koriste i kao državne darove stranim izaslanstvima – ističe gospodin Sead, dok gospodin Zlatko domeće kako bi na isti način sada htjeli promovirati i hrvatsku kulturnu i povijesnu baštinu jer se i u hrvatskim muzejima nalaze divni eksponati stoljećima starog nakita nađenog na našem tlu.
