Iako je posttraumatski stresni sindrom, poznatiji kao PTSP, do sada bilo nemoguće uočiti nekim fizičkim pretragama te su ga dijagnosticirali psihijatri na temelju stručnog pregleda, grupa znanstvenika sa Sveučilišta u Minnesoti razvila je MEG, uređaj koji magnetskom encefalografijom snima mozak pacijenta i otkriva područja oštećena PTSP-om.
Uspješno testiran
– Pacijenta skeniramo sa 248 senzora koji mjere električne signale unutar mozga te otkrivaju nepravilnosti i malformacije. Preciznost i točnost ovih senzora vrlo je visoka, što sa sobom nosi i pouzdanost mjerenja – rekao je za Večernji list dr. Apostolos Georgopoulos, vodeći neurokirurg klinike Sveučilišta u Minnesoti, koji je vodio razvoj ovog programa. Prema njegovim riječima, MEG je uspješno iskušan na sedamdesetak veterana koji su se vratili iz Iraka i Afganistana, a tijekom ove godine bit će provedena i puno opsežnija ispitivanja. Kako tvrdi, vjeruje se da samo u Americi više od 300 tisuća bivših vojnika boluje od PTSP-a, a velik broj njih još i ne zna da su bolesni. I u Hrvatskoj je slična situacija. Nakon Domovinskog rata velik broj branitelja obolio je od posttraumatskog stresnog sindroma, no hrvatski eksperti odbacuju mogućnost da dijagnoza postavljena MEG-om bude temelj za eventualnu reviziju invalidnosti.
– Činjenica da posttraumatski stres izazva “fizičke” promjene u mozgu nije nova, a istraživanja magnetskom rezonancijom na tu temu provodili su i njihove rezultate objavili još prije nekoliko godina znanstvenici pod vodstvom prof. Rudolfa Gregureka na Rebru – istakao je akademik Ivica Kostović, direktor Hrvatskog instituta za istraživanja mozga. Stres najjače utječe na limbičke strukture prednjeg moždanog režnja, a naviše na hipokampus i hipotelmus, pa se u osoba koje su ga doživjele često vide promjene baš tih dijelova mozga. Ipak, magnetske rezonancije ili CT snimke ovih promjena ne mogu se koristiti za reviziju mirovina koje su temeljem dijagnoza PTSP-a dobili vojnici.
Stresna stanja
Stres može nastati i u ranom djetinjstvu, a promjene mozga koje su posljedica stresnih stanja vidljiva su i u pacijenata koji imaju teške duševne bolesti poput shizofrenije, pa je bez redovita (cjeloživotnog) praćenja pacijenta nemoguće utvrditi kada su nastale, prije ili nakon odlaska u rat, objasnio nam je akademik Kostović.
– Bilo koja metoda praćenja posljedica koje stres ostavlja na mozgu zasad se može koristiti samo u znanosti ili kao dopuna dijagnoze određenome pacijentu, no nikako kao ključan čimbenik u odluci je li postojeća promjena na mozgu nastala kao posljedica ratnog stresa ili nije tako nastala – upozorio je akademik dr. Ivica Kostović.
Ako uvezu taj stroj kod nas, mogle bi se otkriti dvije stvari. Prvo, da su nekima utvrdili to stanje, a da ga ustvari nemaju, i drugo, da osobe koje nisu bile u ratu, mogu imati taj poremećaj.