Crtani filmovi o senjskim uskocima, Zrinskima i ropstvu Stojana
Jankovića kod Turaka bit će napravljeni u Tokiju i prikazivat će se na
japanskim sveučilištima!
Isao Koshimura, redoviti profesor sociologije na sveučilištu Tokyo
Zokei za dizajn i umjetnost, predstavio je nedavno na solidnom
hrvatskom jeziku studentima zagrebačkog Filozofskog fakulteta skice za
animirani film s temom “Ropstvo Stojana Jankovića”, jedan od triju
animiranih filmova o povijesti Hrvatske koje uz pomoć crtača Yusuke
Fusawa, svojega bivšeg studenta, namjerava izraditi u sljedećih pet
godina.
Tuđa povijest – škola
– Da bi Japan kulturološki napredovao, mora učiti iz tuđih povijesti.
Napetost i sukobe Japanaca s korejskim i kineskim manjinama pokušavam
umanjiti učeći studente o burnoj povijesti Hrvatske. Želim naučiti
studente da se razumiju međusobno – objašnjava Koshimura.
Učeći mlade japanske umjetnike i dizajnere o sociologiji i povijesti,
animirani film smatrao je dobrim “sredstvom”.
Japanski profesor vezan je uz Hrvatsku još od 1977. godine kad je dobio
jugoslavensku stipendiju za magisterij na Fakultetu političkih znanosti
u Zagrebu.
Titov socijalizam
– Tada sam bio zainteresiran za razliku između teorije i prakse Titova
socijalizma. Japanci slabo znaju što se tu događa, malo je prevedene
literature. Napisat ću knjigu o hrvatskoj povijesti i animaciji u
suradnji s Borivojem Dovnikovićem iz Zagrebačke škole crtanog filma –
najavljuje Koshimura daljnje povezivanje hrvatske povijesti i
animiranog filma.
Film čije su skice predstavljene studentima inspiriran je narodnom
pjesmom iz Ravnih kotara o Stojanu Jankoviću, uskoku iz toga kraja i
mletačkom oficiru koji se iskazao u borbama s Turcima u 17. stoljeću.
Dr. sc. Drago Roksandić, redoviti profesor povijesti na Filozofskom
fakultetu, Koshimurin je domaćin i glavni suradnik u Hrvatskoj, a
ujedno i inicijator projekta “Triplex Confinium” kojim se, među
ostalim, obnavlja kula Stojana Jankovića u zadarskom zaleđu.
Sličnost s Hrvatskom
– Koshimuru zanima filmska priča o povijesnom iskustvu života
ljudi između imperijalnih podaništava, u ovom slučaju osmanlijskih,
mletačkih i habsburških.
Pjesma odabrana za temu jednog od filmova ambijentalno je vezana uz
Kulu Stojana Jankovića, vlasništvo obitelji pisca Vladana Desnice koji
simbolizira iskustvo interkulturne komunikacije u modernoj hrvatskoj
kulturi. Kvaliteta ljudskog života u interkulturnim kontekstima cilj je
projekta “Triplex Confinium”, a Isao Koshimura višegodišnji je suradnik
tog projekta – kaže Roksandić.
Neobični Japanac ovu je priču zaključio rečenicom: “Suživot ljudi svih
religija moja je misija” te neobičnom usporedbom Hrvatske i Japana:
“Velika sličnost Japana s Hrvatskom jest u tome da svatko gleda - samo
svoju sreću!”
KURIOZITET Neobičan projekt tokijskog profesora
Japanski crtići o hrvatskoj povijesti
