Jedan je od najvećih misterija Drugog svjetskog rata - gdje je završila tzv. Jantarna soba. Komora smještena u Katarininoj palači u Carskom Selu, gradiću pokraj Sankt Peterburga, bila je ukrašena jantarnim panelima, zlatnim listovima i mnoštvom zrcala.
Osmo svjetsko čudo
Izrađena je u Pruskoj u 18. stoljeću, no zadnji je put viđena 1943. godine u Kalinjingradu, nakon što je rastavljena, ondje prenesena i ponovno sastavljena i izložena u tamošnjem muzeju. Smatrana je osmim svjetskim čudom, a samo je izrada replike, koja se danas nalazi na istome mjestu, trajala 24 godine, od 1979. do 2003. Vijesti o tome da je pronađena izmjenjivale su se u gotovo redovitim razmacima, no ovaj put doista se može dogoditi da originalna Jantarna soba i bude pronađena.
Naime, pronađena je olupina broda “Karslruhe” koji su 1945. potopili sovjetski zrakoplovi, a u njegovoj utrobi nađene su masivne drvene škrinje. Brod čija se olupina sada nalazi 88 metara ispod morske površine nedaleko od obale Poljske, i to u jako dobrom stanju, povukao je na dno mora tisuću života, a možda i svjetsku vrijednost, Jantarnu sobu.
Istraživači su koristili dokumente iz savezničkih, sovjetskih i njemačkih arhiva da bi locirali potopljeni parobrod, a da ga pronađu trebalo im je godinu dana. Uz drvene škrinje, u brodskoj utrobi pronađen je i porculan te nekoliko vojnih vozila. Brod je isplovio upravo iz Kalinjingrada u sklopu operacije Hannibal, evakuacije njemačkih vojnika i građana iz područja prema kojima je napredovala Crvena armija.
“‘Karlsruhe’ je bio omanji stariji brod, no u tim je danima svako plovilo koje je moglo povesti ljude na zapad bilo važno. Isplovio je na svoje posljednje putovanje pod iznimno jakim osiguranjem i s velikim teretom”, navode istraživači Baltictecha, skupine poljskih ronilaca istraživača, u svojem priopćenju o potencijalno iznimno vrijednom pronalasku.
Brod sagrađen 1905. bio je dug 66,5 i širok 10 metara, a kada je potopljen plovio je u konvoju sastavljenom od još tri teretnjaka i tri minolovca koji se kretao prema luci Świnoujście u Poljskoj. Na njemu su u tom trenutku bile 1083 osobe i 360 tona tereta. Radilo se o 150 vojnika regimente Hermann Göring, 25 pružnih radnika te 888 izbjeglica. Kada je pogođen, brod je potonuo u samo tri minute, a spašeno je samo 113 ljudi.
Poljski ronioci nemaju čvrstih dokaza da se u utrobi pronađenog parobroda doista nalazi Jantarna soba, no isto tako nitko nije podastro dokaze da ona nije tamo. Optimizam temelje na činjenici da su Nijemci u tom trenutku blago na zapad mogli poslati još jedino “Karlsruheom”, jer nijedan drugi brod nije mogao primiti takav teret.
Ekspedicija potkraj godine
Priliku da pobliže pregledaju potonuli teret ronioci bi mogli dobiti već ove godine kada započne ekspedicija poljskog Nacionalnog pomorskog muzeja. Dotad maštu golicaju povijesne činjenice: Jantarnu sobu predstavio je pruski car Friedrich Wilhelm I. i bila je dar ruskom caru Petru Velikom. Svijet dotad (1716.), a ni kasnije, nije vidio takvu raskoš – jantarne panele teške nekoliko tona optočene draguljima. Današnja procjena kaže da bi soba vrijedila 350 milijuna eura. Petrova kći, carica Elizabeta, postavila ju je u Katarininu palaču 1755. godine i ondje je bila do 1941. godine kada su je nacisti rastavili. Vjerovalo se da je soba nestala u savezničkom bombardiranju, a sada iznova postoji nada da je na dnu Baltičkog mora.
Poljaci stalno nešto pronađu, ili zakopani vlak ili jantarnu sobu, samo sebe još nisu pronašli , nažalost, bauljaju ko guske u magli.