RIJEKA - I Slovenija i Hrvatska premale su zemlje s premalim morima da bi imale čak dva kita viđena u svega nekoliko tjedana. Ako je suditi po obavijestima pomoraca koji su s jednog od brodova u Kvarneru primijetili kita, za pretpostaviti je da je to upravo omanji grbavac od 20 tona koji je prošli mjesec "ljetovao" u Savudrijskoj vali. No, obavijesti pomoraca koji su kita navodno vidjeli na potezu od Kamenjaka prema Susku i Iloviku "pretanke" su da bi se zaključilo je li riječ o istoj životinji.
Kit je iz Savudrije otišao nakon dvadesetak dana plutanja u Valunu, uvali podno Crvenog vrha odakle ga se - s terase rezdidencije Skiper moglo promatrati kako povremeno izbacuje mlaz vode - a smjer u kojem je otišao nije moguće utvrditi. Slovenci nisu, kaže Tilen Genov iz društva ljubitelja mora Morigenost, postavili na kita nikakvu napravu za praćenje. No pregledali su ga i i snimili te procijenili kako je Janez, kako su ga slovenski ronioci nazvali, bio u dobroj kondiciji, zdrav i orijentiran.
Životinja je, zabilježili su Večernjakovi novinari, bila vrlo prijateljski raspoložena. Došla bi tik do brodice kojom smo joj prišli vrlo oprezno i s ugašenim motorom te se "oslanjala" o trup lagano ga gurajući. Repnu peraju, po kojoj su kitovi grbavci zapravo i najpoznatiji, nije izbacivao iz mora, ali je zato raspršivao i nekoliko metara visok mlaz vode kroz otvor na leđima. Na tijelu mu je zavidna količina školjaka i račića - školski primjer simbioze. U Valunu je imao dosta hrane budući da dnevno pojede - uz planktone koje stalno "gricka" - i dvije tone srdela. Što je to za momčinu od 12 metara i dvadesetak tona?!
Mještani su poslušali savjete biologa koji su upozorili da se kita ne hrani ljudskom hranom te da mu se ne približavju bučnim brodicama, ne lupaju veslima i ne skaču u vodu pokušavajući ostvariti kontakt. Kitovi grbavci nisu opasni, no svaki je rizik nepotreban jer i najblaži udar peraje takve grdosije može biti koban za čovjeka.
Tilen Genov tvrdi kako Jadran nije prirodno stanište kitova grbavaca te da mu je život zajamčen jedino u Atlantiku. No može li se kit onamo vratiti, Genov ne zna.
- To je još uvijek nedovoljno istraženo područje baš kao i činjenica da se mnoge životinje te vrste iz nepoznatih razloga nasukavaju - kaže Genov.
Da bi Janez došao do Atlantika, valja ga navesti do Gibraltara. Susret u Kvarneru mogao bi značiti da je Janez - grbavac krenuo na put prema domu - oceanu.
