Mi Europljani svojom diplomacijom, razvojnom politikom i trgovinskim odnosima pridonosimo stvaranju stabilnosti te promicanju mira, ljudskih prava i vladavine prava u svijetu. No “meka sila” sama po sebi nije dovoljna. Vrijeme je da učinimo više.
Neučinkovitost i fragmentacija skupo nas stoje. Dok mi u Europskoj uniji imamo 178 različitih sustava naoružanja, u SAD-u ih postoji samo 30. Isto tako, u Europi imamo više proizvođača helikoptera nego vlada koje ih mogu kupiti. Imamo 17 različitih vrsta borbenih tenkova, a Sjedinjene Američke Države očito uspijevaju jako dobro funkcionirati sa samo jednim modelom.
Svake nas godine nedostatak suradnje u području obrane i sigurnosti stoji između 25 i 100 milijardi eura. Države EU itekako bi profitirale od dijeljenja vozila, standardizacije oružja te zajedničkih istraživanja.
Zbog toga je Europska komisija predložila Europski fond za obranu. On neće zamijeniti nacionalne proračune za obranu, već će potaknuti države da surađuju u području zajedničkih istraživanja i razvoja te nabave vojne opreme i tehnologije. To je u interesu naše sigurnosti te na korist poreznih obveznika.
Države članice i dalje će voditi glavnu riječ te će same odlučivati kojim projektima žele dati prioritet – tehnologiji bespilotnih letjelica, satelitskoj komunikaciji ili kupnji većeg broja helikoptera. Komisija će poticati suradnju te omogućiti usklađenije, sustavnije i učinkovitije pokretanje projekata.
No za izgradnju istinske europske sigurnosne i obrambene unije nije dovoljan samo novac. Potrebna je i politička volja i ambicija. Zbog toga želim da u okviru rasprave o budućnosti Europe otvoreno razgovaramo o tome kako dalje.
Vrijeme je čini se sazrelo. Prošlog su mjeseca sve države članice jednoglasno odlučile uspostaviti prvu službu za vojno planiranje i provođenje koja će preuzeti vodstvo nad EU-ovim misijama osposobljavanja. To je prvi korak nakon kojeg moraju uslijediti još veći pomaci.
EU već ima na raspolaganju sredstva koja bi omogućila prelazak sa sadašnje bilateralne i multilateralne vojne suradnje na učinkovitije oblike obrambene integracije. Ugovorom o EU predviđena je mogućnost trajne strukturirane suradnje svih država članica koje žele i mogu planirati zajedničku budućnost u tom pogledu. Vjerujem da je sada pravi trenutak da tu mogućnost i iskoristimo.
Takvim se pristupom dopunjuje naša suradnja s NATO-om, koja je od ključne važnosti za našu budućnost. Uostalom, 22 države članice dio su tog obrambenog saveza. No naša suradnja s NATO-om ne može više biti praktičan izgovor za protivljenje samostalnom europskom djelovanju.
Predugo smo se i previše oslanjali na vojnu snagu drugih. Sada moramo iskoristiti trenutak i preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost. Dugujemo to našim građanima, jer oni to upravo i traže. U gotovo svim državama EU-a sigurnost je jedan od tri glavna prioriteta, a tri četvrtine Europljana podupire ideju zajedničke sigurnosne i obrambene politike.
Osjećati se sigurno u vlastitom domu temeljno je i univerzalno pravo. Naša Unija mora to omogućiti svojim građanima.
Juncker prodaje raji "muda pod bubrege" ! Prava i jedina ispravna poruka je : uzdaj se use i u svoje kljuse!. Imamo 17 vrsta tenkova i 25 vrsta helikoptera! Pa!? SAD su jedna država a EU zajednica od 25! Što,o, sad ćemo svi morati kupovati Airbuso-ve proizvode (ponekad upitne kvalitete ) ili njemačke tenkove za 5 puta veču cijenu od recimo dovoljno dobrih ili jednako dobrih, a jeftninijih ruskih T-90? Npr. Itd...