Možemo u utrku za predsjednika države šalje psihijatricu Ivanu Kekin. Druga je to žena, uz nezavisnu kandidatkinju Mariju Selak Raspudić, u utrci za predsjednicu države, funkciju koju želi obraniti i aktualni predsjednik Zoran Milanović, ali i osvojiti HDZ-ov kandidat Dragan Primorac kao i Tomislav Jonjić. Ulazak Kekin u predsjedničku utrku potez je koji se, realno, dugo očekivao. Unatoč predizborima u stranci na kojima je na kraju bila i jedina kandidatkinja, da će upravo Kekin biti uzdanica Možemo za Pantovčak, nagađalo se još od EU izbora kada ju je stranka postavila na zadnje mjesto na listi za EU parlament. I iako je osvojila najviše preferencijskih glasova, mandat je prepustila kolegi iz stranke Gordanu Bosancu.
Ivana Kekin rođena je 24. siječnja 1984. kao drugo dijete u osmeročlanoj obitelji u Svetom Ivanu Zelini u kojoj je samo otac bio zaposlen. Majka se brinula za obitelj. U Zelini je završila osnovnu školu i opću gimnaziju koju je pohađala uz stipendiju na osnovu odličnog uspjeha i težeg socioekonomskog stanja. Tijekom školovanja radila je razne ljetne poslove, a na obiteljskom je imanju, zajedno s braćom i sestrama, radila na zemlji.
Da želi studirati medicinu, znala je već u trećem razredu osnovne škole. Mišljenje nije promijenila niti 2002. kada seli u Zagreb gdje se upisuje na Medicinu. Fakultet završava u roku 2008. godine. Tri godine ranije upoznala je Milu Kekina s kojim je započela vezu i s kojim se vjenčala 2006. godine. U vrijeme kada su se upoznali Ivana je još studirala, a jedini put kada je propustila izaći na ispit jest zato što je, stoji u biografiji koju je objavila njena stranka, Mile u zadnji čas promijenio termin njihovog dejta. Kekini imaju dvoje djece. Vito se rodio 2007. godine, a 2012. godine i kći Miša.
Nakon stažiranja, polaže državni ispit i, dok čeka natječaj za specijalizaciju, zapošljava se u tvrtki za klinička ispitivanja. Godine 2011. natječe se za specijalizaciju iz neurologije i psihijatrije. Na KBC-u Zagreb (Rebro) dobila je obje, a odlučuje se za specijalizaciju iz psihijatrije. Godine 2016. polaže specijalistički ispit te od tada vodi grupne i individualne psihoterapije, a 2020. postaje subspecijalistica psihoterapije na Rebru. Ivana i Mile, petogodišnji Vito i osmomjesečna Miša 2013. život u Zagrebu su na tri mjeseca zamijenili životom u Kanadi, gdje se na University of Toronto Ivana bavila znanstvenim istraživanjem.
Pet godina kasnije doktorirala je, a njezin rad na temu "Brzina cerebralnog protoka u bolesnika s prvom psihotičnom epizodom" proglašen je najboljim doktorskim radom te godine pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu. U disertaciji se bavila mjerenjem promjene brzine krvnog protoka za vrijeme neurokognitivne aktivacije kod pacijenata s prvom psihotičnom epizodom te kod takvih pacijenata ustanovila nižu brzinu protoka u lijevoj prednjoj moždanoj arteriji u odnosu na zdrave ispitanike, što ukazuje na potencijalno poremećenu hemodinamiku u prefrontalnom režnju i potencijalno objašnjava neke uočene neurokognitivne deficite.
Uz posvećenost svojoj profesiji, društvene nepravde koje se događaju paralelno s njezinim profesionalnim razvojem, stoji u biografiji, potakle su je da se i aktivira. Sudjeluje u prosvjedima i izvaninstitucionalnim političkim akcijama usmjerenim na borbu za jednakost žena i LGBTQIA+ osoba, zaštite javnog prostora i očuvanje javnih dobara: od povorki ponosa, preko Noćnih marševa, prosvjeda za Varšavsku, prosvjeda protiv referenduma o braku. Nakon parlamentarnih izbora 2016. godine kada HDZ na čelu s Tomislavom Karamarkom sastavlja novu Vladu Kekin se učlanjuje u Novu ljevicu. Motiv joj je bio razaranje institucija, nasrtanje na obrazovanje i podrivanje temelja demokracije od strane nove vlade što je shvatila kao poziv na djelovanje. Iste godine sudjeluje i na prosvjedu za kurikularnu reformu, Hrvatska može bolje.
– Mi roditeljice i roditelji koji smo danas ovdje ljudi smo koji nisu izgubili nadu da ova zemlja ima šansu. Hrvatska može bolje. Mi brijemo na budućnost. Na sutra. Na klince koji će znati bolje nego što su nama skrojili – škole i prilike i frustracije. Koji neće puniti buseve za Stuttgart nego će znati kako da im bude dobro ovdje – istaknula je u svom govoru na prosvjedu. U politiku i formalno ulazi 2020. godine kada je na parlamentarnim izborima bila kandidatkinja na listi za sedmu izbornu jedinicu. Lista je tada osvojila jedno mjesto u Saboru, a Ivana 5% preferencijalnih glasova te je u Sabor ušla nešto kasnije, kao zamjena Radi Borić. U parlamentu je najviše angažirana oko teme zdravstva.
POVEZANI ČLANCI:
Kako kažu u Možemo, bori se protiv privatizacije, za dostupan i solidaran zdravstveni sustav, gdje sve građanke i građani imaju osiguranu potrebnu zdravstvenu skrb. Upozorava da je dostupnost liječnika ključno demografsko pitanje te da ćemo u sljedećih nekoliko godina, ako nastavimo ovim putem, doživjeti slom zdravstvenog sustava kakvog poznajemo. Posebno se bavila i temom mentalnog zdravlja fokusirajući se na djecu i mlade. Progovara i o ovisnosti o kockanju i ukazuje na nužnost snažnije regulacije kockarnica, kao i na potrebu da se zabrani oglašavanje kockanja na svim razinama.
Aktivno je govorila, stoji u biografiji kojom su je predstavili u stranci, i o femicidu i nasilju nad ženama, zalagala se za izmjene Obiteljskog i Kaznenog zakona kojima bi se žene zaista zaštitilo od nasilja. Isticala je nužnost pune ravnopravnosti žena koja se ostvaruje pravom na pobačaj, pravom na adekvatnu zdravstvenu zaštitu, ravnopravnošću na tržištu rada te ravnopravnom zastupljenosti muškaraca i žena u političkom životu. Predvodila je kampanju "Nije dobro za pomorsko dobro" koja se protivila HDZ-ovu prijedlogu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Na prošlim lokalnim izborima izabrana je i u Zagrebačku skupštinu te je postala njezina potpredsjednica. Na zadnjim parlamentarnim izborima u prvoj jedinici izabrana je i za zastupnicu u Saboru.
>> VEČERNJI TV Ivana Kekin: Izjava Željke Markić ne samo da je pretjerana, već je i bezosjećajna
Hvalite me usta moja ili...... plati članak.....