Na Sveučilištu u Zagrebu pokrenut je novi studij, rijedak i u Europi, a u Hrvatskoj kratko vrijeme postoji na Sveučilištu u Rijeci - Primijenjena kognitivna znanost. Takvi studiji postali su popularni u SAD-u u posljednjih pet do deset godina, a u Europi postoji takav studij u koji su uključena sveučilišta u Beču, Budimpešti, Bratislavi i Ljubljani.
- Mi želimo biti dio tog programa. Studij u Rijeci je više okrenut neuroznanosti, a mi smo više okrenuti prema umjetnoj inteligenciji - kažu nam izv. prof. dr. sc. Dario Bojanjac s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i izv. prof. dr. sc. Renata Geld s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ukratko, studij primijenjene kognitivne znanosti združeni je diplomski studij koji izvode dvije sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva.
Kognitivna znanost jedna je od najsloženijih i najbrže rastućih znanstvenih disciplina, a temeljni joj je cilj istražiti i opisati složenost ljudskoga uma. Heksagon kognitivne znanosti čini šest različitih disciplina i polja znanosti koja se, interdisciplinarno, kombiniraju u jednu. To su lingvistika, psihologija, umjetna inteligencija, antropologija, neuroznanost i filozofija. Naše sugovornike pitali smo mogu li nam objasniti što je u obrazovnom smislu kognitivna znanost.
- Kognitivna znanost interdisciplinarna je znanost koja proučava um i inteligenciju. Riječ je o jednoj od najsloženijih i najbrže rastućih znanstvenih disciplina koju od njezinih samih početaka razvijaju znanstvenici prirodoslovno-tehničkog i društveno-humanističkog usmjerenja. Klasična kognitivna znanost temelji se na šest znanstvenih disciplina: antropologiji, filozofiji, lingvistici, psihologiji, neuroznanosti i računarstvu. Iako primarno proučava um i način na koji procesiramo informacije, najveća snaga kognitivne znanosti krije se upravo u promatranju istog pitanja iz različitih kutova, kažu. Karijere magistra za primijenjenu kognitivnu znanost mogu se ostvariti u područjima umjetne inteligencije, analize podataka, jezične analize, kognitivne robotike, digitalne komunikacije, dizajna igara, dizajna multimedija, dizajna i razvoja proizvoda, ljudskih resursa, upravljanja projektima, razvoja softvera, istraživanja i razvoja te inovacija u širem smislu. Svakako je zanimljivo da surađuju jedan tehnički fakultet i jedan društveno-humanistički.
- Suradnje uvijek počinju od čovjeka koji je otvoren idejama. Interdisciplinarnost je upravo to - otvorenost da se čuje druga perspektiva, da se sluša i čuje što govore drugi. Kako ćete se, primjerice, baviti jezikom s tehničke strane ako ne poznajete jezik kao prirodni sustav sa svim njegovim karakteristikama? Kako ćete biti inovativni u dizajnu dobrog robota ako niste upućeni u ljudsku pažnju i percepciju? S druge strane, naš je svakodnevni život - učenje, komunikacija, slobodno vrijeme, očuvanje zdravlja itd. - danas vezan uz tehnologiju i tehnološka rješenja. Psiholog i antropolog mogu imati sjajne ideje i mnogo znanja o čovjeku, ali nemaju znanja o tome što je u određenom trenutku tehnološki izvedivo. Stoga je važno izići iz vlastite discipline i biti timski igrač. Timski rad događa se tek u industriji, u razvojnim odjelima kompanija. Međutim, na razini obrazovanja je toga jako malo. Obrazovni sustav nije posložen međudisciplinarno. Mi smo to odlučili promijeniti. Naš bi studij trebao i mogao imati utjecaja na to kako ćemo razmišljati ne samo o budućnosti visokog obrazovanja, već obrazovanja u Hrvatskoj općenito - govore nam. Kako se radi o suradnji dvaju fakulteta, zanimalo nas je kako će i gdje biti organizirana nastava.
- U pravom interdisciplinarnom tonu nastava na studiju izvodit će se na oba fakulteta. Većina nastave iz kolegija kojima su nositelji nastavnici s FER-a održavat će se na FER-u, a nastava iz kolegija kojima su nositelji s FFZG-a održavat će se na FFZG-u. Fakultet elektrotehnike i računarstva ide u obnovu pa ćemo se maksimalno prilagoditi novim okolnostima i stalnom pomanjkanju prostora na oba fakulteta - kažu prof. Bojanjac i prof. Geld.
Ističu da današnje generacije studenata žele raditi na nestandardnim i izazovnim problemima i od nas traže složena i integrirana znanja koja nisu ni čisto tehnička ni čisto društveno-humanistička nego sinergija jednoga i drugoga.
- Veliki američki znanstvenik Richard Hamming rekao je da rješenje svakog ozbiljnog problema iziskuje interdisciplinarni pristup jer ni jedan ozbiljan problem nije toliko lagan da bi se mogao riješiti znanjima iz samo jednog područja. Razvoj startup kulture pokazao nam je da upravo sinergija između različitih disciplina i interdisciplinaran pristup rješavanju problema stvaraju inovaciju. Upravo takve studente i očekujemo, nestandardne, interdisciplinarne, ljude širokih interesa koji ne pronalaze zadovoljstvo u proučavanju jedne discipline nego u razumijevanju istog problema iz različitih kutova - govore.
Perspektive koje donosi razvoj umjetne inteligencije donosi i promjene na tržištu rada, a taj studij pružat će znanja za ova nova vremena.
- Interakcija čovjeka i stroja postaje osnova većine poslova, a sposobnost rada u interdisciplinarnim timovima osnova je funkcioniranja. Pojavom ChatGPT-ja potpuno se mijenja način pristupanja i rješavanja problema. Jednako kao što je i pojava džepnog kalkulatora omogućila inženjerima kreiranje novih proizvoda, tako će alati poput ChatGPT-ja omogućiti lakše rješavanje problema svima, ali će više nego ikada biti potrebno znanje, i to znanje kako problem podijeliti na dijelove koje možemo predati takvom alatu, ali morat ćemo moći i prepoznati točno rješenje u šumi informacija koje će nam ChatGPT dati. Obrazovanje koje neće djecu naučiti kako koristiti ChatGPT ili slične alate pri rješavanju problema bit će loše obrazovanje. Svojim interdisciplinarnim obrazovanjem magistri primijenjene kognitivne znanosti bit će sposobni prilagoditi se promjenama. Uskoro neće biti dovoljno samo znati napraviti neki sustav umjetne inteligencije nego ćemo morati znati kako taj sustav radi i zašto nešto radi te kako ga izgraditi da radi to što bi trebao raditi. Magistri primijenjene kognitivne znanosti moći će sudjelovati u svim tim koracima - kažu naši sugovornici.
