Marin Trošelj lider je STEMI-ja, startupa koji je, između ostalog, osmislio projekt Škole budućnosti koja se sada odvija već treću sezonu zaredom. Škola budućnosti u startu je imala cilj umjetnu inteligenciju i sve njezine dobre karakteristike približiti učenicima kako bi se što prije upoznali s modernim alatima te donijeli promjene, a pritom se pripremili za budući život i zanimanja budućnosti. Uz to, razradili su i STEMI marketplace ili, kako kažu, Netflix u obrazovanju. A o tim temama i, naravno, neizostavno o tome kako umjetna inteligencija utječe na obrazovanje te je li ChatGPT poželjan ili nepoželjan alat razgovarali smo upravo s Marinom Trošeljom
STEMI, sad već nekoliko godina, promovira projekt Škole budućnosti u Hrvatskoj. Imate partnere, okupili ste sponzore i dobro zagrabili u školski sustav. Kako ocjenjujete napredak, odnosno uspjeh od početaka do sada?
Projekt Škole budućnosti osmislili smo i pokrenuli zajedno s tvrtkom Infobip, a od samog početka kao glavni partner priključio se i A1 Hrvatska, a već godinama nas prate tvrtke kao što su Microblink, Croatia osiguranje, Bosch Hrvatska, AVL Hrvatska, Span pa čak i gradovi Pula i Vodnjan. Krenuli smo s idejom povezivanja najboljih dijelova društva, propulzivne tehnološke industrije i obrazovnog sustava te stvaranja zajednica koje će biti predvodnice društvenih promjena. Ideja za projekt nastala je sredinom studenoga 2020., a pilot je započeo u travnju 2021. godine. Plan je bio napraviti program umjetne inteligencije kako bismo djecu u školama pripremili za tehnologiju koja će transformirati način na koji živimo i radimo, slično kao što je to napravio izum parnog stroja. Međutim, kad smo najavili projekt u javnosti, dobili smo više od 200 prijava te smo odlučili proširiti projekt i uključiti 60 škola umjesto planiranih 10. Jedinstveno je u svijetu da smo više od 1000 učenika i 150 učitelja uključili u razvoj programa i iskustva u učionicama, kao i eksperte iz Infobipa i A1. Kako su učitelji i učenici bili oduševljeni projektom i cjelokupnim iskustvom, odlučili smo nastaviti s provedbom projekta. U siječnju 2022. uključili smo više od 120 škola i 2000 učenika koji su napravili više od 500 chatbotova pogonjenih umjetnom inteligencijom. Danas svi pričaju o ChatGPT-ju, no naši učenici u školama takve slične sustave razvijaju već nekoliko godina. Trenutačno je u tijeku treća sezona Škole budućnosti 2022./23. u koju je uključeno 220 škola i udruga, više od 400 učitelja i 4000 učenika, čime smo zahvatili gotovo svaku petu školu u Hrvatskoj. Ove sezone, osim što izrađuju chatbotove temeljene na umjetnoj inteligenciji, škole izrađuju i robote hodače za istraživanje Marsa, kao i pametne vrtove te uče kako uzgajati hranu koristeći tehnologiju. Uče i voziti dronove, a kroz svijet proširene stvarnosti upoznajemo ih s temama kritičkog mišljenja, održivosti, ravnopravnosti spolova itd.
Kakvi su povratni rezultati, bilo da se radi o učenicima ili učiteljima? Možete li navesti primjere?
Učitelji nam često govore da je iskustvo koje dobivaju iz projekta neprocjenjivo i da iz sezone u sezonu nadmašujemo očekivanja. Česti komentari su da zračimo entuzijazmom i pomičemo planine i granice mogućeg, da smo mnoge od njih ohrabrili da budu pokretači promjena. Osjećaju da nisu sami u učionicama jer imaju pristup odličnim materijalima, vrhunskoj tehnologiji i dobivaju konstatnu podršku u bilo kojem trenutku. Slično je i s učenicima koji svake godine zatrpavaju učitelje pitanjima kad će već jednom početi nova sezona projekta. Oni nam ostavljaju povratne informacije preko naše edukacijske platforme i usmjeravaju razvoj naših programa i cjelokupnog iskustva u učionicama. Tako je jedna učenica šestog razreda osnovne škole napisala esenciju toga što radimo: "Može to napredovati tako da se svi trudimo i budemo jedan veliki obrazovni tim koji će učiniti budućnost boljom." U ovih nekoliko godina razvilo se puno sjajnih projekata te je doista teško neke izdvojiti. Povezivali smo škole s udrugama kako bismo za njih napravli rješenja koja će im pomoći u radu. Tako su učenici Salezijanske gimnazije u Rijeci i Elektrotehničke škole u Zagrebu zajedno izrađivali chatbot za udrugu Mali zmaj te ga i implementirali na web stranice udruge. Učenici Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik napravili su chatbot koji pomaže osobama oštećenog sluha na području Dubrovačko-neretvanske županije, a učenici OŠ Eugen Kvaternik u Velikoj Gorici izradili su chatbot kojemu je cilj podići svijest o globalnom problemu klimatskih promjena. Učenici Srednje škole Marka Marulića iz Slatine iskoristili su znanja i vještine usvojene tijekom tri godine sudjelovanja u projektu Škola budućnosti te kreirali Learnstone, platformu u obliku web i mobilne aplikacije namijenjenu učenicima za promicanje vršnjačkog učenja i razmjenu znanja te se njome plasirali na državno natjecanje iz informatike.
Vjerujem da ste u početku morali ulagati puno truda u to da privolite škole da sudjeluju u projektu, no kako ide širenje, je li dobro iskustvo drugih potaknulo i malo sporije škole da se priključe?
Zapravo uopće nismo morali ulagati puno truda. Od prvog trenutka prijavljuje nam se više škola nego što imamo kapaciteta uključiti ih u projekt. Kad smo najavili pilot, morali smo zaustaviti prijave nakon 250 prijavljenih škola jer smo znatno premašili mogućnosti u tom trenutku. Ostalo se širi preporukama, učitelji prezentiraju rezultate na obrazovnim konferencijama, prenose kolegama dojmove i zajednica se organski širi.
Nedavno ste u Londonu predstavili STEMI marketplace koji je fokusiran na pripremu učenika u školama za poslove budućnosti, svojevrsni obrazovni Netflix. Pojasnite nam o čemu se radi?
Ideja ja da obrazovne institucije mogu doći na našu STEMI platformu te u nekoliko klikova dobiti program koji njihove učenike priprema za određeni posao budućnosti, tehnološko područje ili pak razvija specifične tehničke vještine i tzv. meke vještine učenika. Kao što na Netflixu možete gledati serije i filmove koje je razvio Netflix, tako možete gledati filmove i serije drugih produkcijskih kuća. Tako da sada na STEMI-ju možete pronaći i programe naših partnera - poput vožnje dronova, avijacije, razvoja softvera, interneta stvari itd. Primjerice, našeg američkog partnera koji ima razvijene programe za vožnju i razvoj dronova povezali smo s hrvatskom tvrtkom Orqom koja razvija vrhunsku tehnologiju, a koju će oni uklopiti u američke programe i ponuditi školama diljem svijeta preko STEMI-ja.
Osim u Hrvatskoj, STEMI je prisutan i globalno, kako vam ide širenje?
Iako je pandemija znatno disruptirala rad škola diljem svijeta, ostvarili smo rast u gotovo nemogućim uvjetima. Primjerice, prošle je godine u Americi broj novih škola rastao 230 posto, a novih licencija više od 550 posto. S Infobipom pokrenuli smo američku verziju Škole budućnosti koju zovemo STEMwave, a uz potporu UNDP-a Školu budućnosti proširili smo na područje BiH gdje će se provoditi iduće dvije godine. Počeli smo raditi sa školama i u Velikoj Britaniji te otvorili tržišta Katra i Malte. Uz škole u Hrvatskoj, danas STEMI koristi više od 400 škola diljem svijeta.
S obzirom na to da se radi o zahtjevnom projektu, koliko ste ekipirani, koliko imate zaposlenih?
Trenutačno u STEMI-ju imamo 11 stalno zaposlenih i pet vanjskih suradnika. Sve što nije core biznis razvijamo s našim partnerima. Jedan od naših investitora i moj osobni poslovni uzor Damir Sabol kaže da ga je impresioniralo kako posao za više od 50 ljudi uspijevamo napraviti s tako malim timom.
Osim što ste predstavili svoju platfromu u Londonu, dobili ste i nagradu Bett, o čemu se radi?
Riječ je o nagradi Kids Judge Bett koju na sajmu dodjeljuju učenici. Naime, tijekom sajma učenici posjećuju svakog izlagača i isprobavaju proizvode. Jako se ponosimo tom nagradom jer sve što radimo, radimo da potaknemo iskru u njima. Činjenica da smo drugu godinu zaredom dobili tu nagradu, što dosad, koliko znamo, nikomu nije pošlo za rukom, govori da imamo vrhunski proizvod koji djeca vole i žele.
Kažete da pripremate učenike za poslove budućnosti, možete li imenovati neko zanimanje koje se dosad iskristaliziralo?
Naše programe razvijamo u suradnji s tehnološkim tvrtkama i u učionicama simuliramo rad na poslovima budućnosti. Temelj je da učimo djecu kako razmišljati kao inženjeri i stvaraoci te kako razvijati napredne tehnološke proizvode. Tako se našim programom robotike učenici pripremaju za poslove robotičkih razvojnih inženjera, robotičkih operatera, 3D dizajnera te programera mobilnih aplikacija. Važan izazov za čovječanstvo je i proizvodnja hrane, tako da se u sklopu našeg GreenTech programa djeca upoznaju s time što radi podatkovni inženjer ili analitičar, specijalist za internet stvari i računalni biolog. Programom umjetne inteligencije učenici imaju priliku okušati se kao inženjeri umjetne inteligencije, stručnjaci za baze podataka ili dizajneri razgovora. Dodatna korist za škole koje su dio Škole budućnosti je da njihovi učenici mogu dobiti i mentore koji u industriji rade na tim poslovima, i to iz vodećih tehnoloških tvrtki kao što su Infobip ili A1 Hrvatska.
ChatGPT jezični model ušao je u mainstream, pogotovo kada se radi o obrazovanju, kako vidite to dostignuće umjetne inteligencije?
Dostignuće umjetne inteligencije je doista impresivno, pokazalo se da ChatGPT može položiti prijemni ispit za odvjetnika, ostvariti više od 90 posto bodova na prijemnim ispitima za fakultete ili pak s ocjenom odličan riješiti ispite iz biologije, povijesti umjetnosti, psihologije itd. To nas dovodi do toga da moramo preispitati mnoge stvari, među ostalim kako pristupamo obrazovanju, kako pripremamo nastavu, što očekujemo od učenika, kako evaluiramo znanje itd.
Od ChatGPT-ja, kada se baš radi o edukaciji, mnogi vide i pozitivne i negativne posljedice. Pretpostavljam da je jedino sigurno da se načini u obrazovanju pojavom mnogih alata moraju mijenjati.
Kada se korištenje ChatGPT-ja omogućilo javnosti, najveći školski okruzi u SAD-u počeli su zabranjivati taj alat strahujući da će učenici varati, da će izgubiti mogućnost kritičkog mišljenja, a mnogi su se počeli bojati i za svoje poslove. Slični strahovi su se pojavljivali u povijesti kada su ljudi izumili abecedu, kalkulator, kada su se masovno počele tiskati knjige, kada je izumljena televizija ili kada je nastao Google. Međutim, događa se to da ljudi uz pomoć tehnologije počinju stvari raditi drukčije, tako da se i naši pristupi moraju mijenjati. Tehnologija je omogućila da informacije i znanje budu dostupni svima i danas je ključno učiti kako pametno i inovativno primjenjivati znanje. Ključno je razvijati strast, kreativnost, znatiželju i glad za znanjem. Drugim riječima, ako se ispit može potpuno riješiti korištenjem umjetne inteligencije, potrebno je promijeniti ispit.
Često se govori o plagijatima, prepisivanju, varanju i načinima kako da se to spriječi, što katkad ostavlja dojam da svi koji idu školu ili na fakultet, u startu imaju tu namjeru. Kako vi vidite školarce i studente, je li doista većina sklona varanju tijekom školovanja?
Nisam stručan za temu prepisivanja te što istraživanja govore o tome u Hrvatskoj i svijetu, niti bih generalizirao da je većina sklona varanju tijekom školovanja, no kada sam se ja školovao bilo je puno varanja i čini mi se da su te stvari odraz vrijednosti našeg društva, dio kulture. Ako u društvu ima puno toleriranja varanja, bit će ga i u školama. Smatram da je varanje posljedica raskoraka između obrazovnog sustava i stvarnog svijeta, činjenice da je temeljen primarno na zadovoljavanju forme, standardizaciji i penaliziranju grešaka. Da karikiram, kad djecu koja žive u digitalnom svijetu stavimo u analogno okruženje, u kojem često ne vide svrhu i primjenu onoga što rade kao i poveznicu sa stvarnim svijetom, ne uspijevamo ih motivirati i posežemo prema kaznama i zabranama. A onda se čudimo što djeca prepisuju. Nedavno sam čuo komentar jedne osobe koja se bavi promoviranjem čitanja knjiga da vlastitu djecu straši da će biti siromašni ne budu li čitali knjige. Čim pribjegavamo takvim metodama, radimo nešto krivo.
Ipak, vjerujemo li da se većina obrazuje zato što to želi i cilj im je nešto naučiti, je li GPT tada koristan alat bilo da se radi o učenicima ili učiteljima i profesorima?
ChatGPT je svakako koristan alat u bilo kojem pogledu, no trebamo biti svjesni i njegovih nedostataka. On može davati i krive odgovore, ima u sebi određene predrasude, ima limite u razumijevanju konteksta. Ne zaboravimo i na emocionalnu inteligenciju. Kao i svaku tehnologiju, treba je znati koristiti na ispravan način. No smatram da zabranjivanje tehnologije nikada nije ispravan put, već treba djecu naučiti ispravno koristiti tehnologiju sa svim rizicima i načinima na koje utječe na nas. Naposljetku, mnogi se boje će ljude zamijeniti umjetna inteligencija. To se neće dogoditi, već će ljude zamijeniti ljudi koji koriste umjetnu inteligenciju.
STEMI je već dugo u optjecaju, kakvi su vam planovi i vizije?
STEMI postoji već šest godina, prve tri godine razvijali smo know-how i tražili tzv. product-market fit. Važan korak u stvaranju firme je odluka o tome gdje se laserski fokusirati i naučiti govoriti ne - odnosno znati gdje igrati i kako pobijediti. Vizija firme je postati glavna infrastruktura za povezivanje tehnološke industrije i obrazovnog sustava. Kao što je ploča dio svake učionice, tako će i STEMI biti dio svake obrazovne infrastrukture, a transformaciju koju radimo u učionicama možemo usporediti s transformacijom koju je stvaralo spajanje na internet. Ciljevi su i dalje širenje poslovanja na američkom tržištu, otvaranje novih tržišta, razvoj novih programa i uključivanje novih partnera na našu platformu - dakle stvaranje cjelokupnog ekosustava. Usporedo radimo i na zatvaranju novoga investicijskog kruga, no ne žurimo se jer se dovoljno pokrivamo iz redovitog poslovanja. •
Globalna kontrola ljudi i njihova manipulacija, najvažnije su i najopasnije primjene umjetne iteligencije. Na određenoj razini svog razvoja, prevazići će i kao nepotrebnu prepreku eliminirati svoje roditelje.