Danas bi Hrvatski sabor trebao usvojiti, možda i jednoglasno, Mostove izmjene i dopune Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. Što je donedavno, s obzirom na to i da je u tijeku javna rasprava o posve novom zakonu koji je načinilo Ministarstvo kulture, bilo prilično upitno, a činilo se još nevjerojatnijim s obzirom na aktualne dramatične političke okolnosti u kojima se svakodnevno pitamo predstoje li nam novi parlamentarni izbori. Most je tako došao na svoje, da se njegov prijedlog zakona kojim postaje dostupno arhivsko gradivo bivše države donese prije lokalnih izbora. Na tomu su inzistirali, sumnjajući da bi takav liberalan pristup prošao nakon lokalnih izbora. Međutim, pokazalo se da su sve političke stranke po pitanju arhiva ipak suglasne, pa je i SDP konačno izvijestio Hrvatski državni arhiv da više od njih ne traži dopuštenje za uvid u komunističke arhive u skladu s ugovorom sklopljenim pri primopredaji komunističkoga arhivskoga gradiva. Također, Most je prihvatio tri Vladina amandmana na prijedlog od kojih se najznačajniji tiče predaje arhivskoga gradiva.
1.Stvaratelji i imatelji javnog arhivskog gradiva obvezni su izraditi popis gradiva i dostaviti ga nadležnom državnom arhivu u roku od šest mjeseci od stupanja izmjena zakona na snagu. Popis će biti dostupan javnosti i korisnicima arhiva, te će biti dostavljen Ministarstvu kulture i Državnom odvjetništvu.
U ranijem prijedlogu Mosta obvezivalo se stvaratelje i imatelje da predaju arhivsko gradivo u roku od šest mjeseci. Arhivisti su izričito bili protiv toga zbog prostornih ograničenja adekvatnog uskladištenja i procjene da bi to iziskivalo ulaganja od oko 70 milijuna kuna, te su stoga inzistirali samo na popisu, a ne i na predaji gradiva.
2.Gradivo koje sadrži osobne podatke dostupno je po isteku sto godina od rođenja ili deset godina od smrti.
U slučaju davanja na korištenje gradiva s osobnim podacima, nadležni arhiv će anonimizirati odnosno prikriti identitet osobe, a korisnik će se obvezati da neće otkriti identitet i ako mu je poznat na temelju dostupnih podataka.
3.Dostupno je javno arhivsko gradivo nastalo prije 22. prosinca 1990. godine.
Popisana su ukupno 31 različita državna tijela, institucije i organizacije bivše države čijim je djelovanjem nastalo arhivsko gradivo na koje se odnosi odredba o slobodi uvida.
Na to gradivo ne odnose se ograničenja i opći rokovi dostupnosti koji vrijede za tajne i osobne podatke.
4.Iznimno, žrtva kršenja ili ograničavanja ljudskih prava zbog političkih razloga ima pravo zahtijevati da se prikrije njezin identitet u javnom arhivskom gradivu koje sadrži njezine osobne podatke.
To pravo žrtve komunističkog režima mogu iskoristiti najdulje do isteka sto godina od rođenja ili 10 godina od smrti. Taj se zahtjev za gradivo u arhivima može podnijeti u roku od godinu dana od stupanja zakona na snagu.
5.Pravo prikrivanja svoga identiteta u javnom arhivskom gradivu nemaju osobe kojima su kršena ili ograničavana ljudska prava ako su bile dužnosnici ili zaposlenici bilo kojeg od 31 tijela i organizacije bivšeg režima, ili je surađivala s njima u kršenju i ograničavanju ljudskih prava trećih osoba.
Time je uveden različit tretman u pogledu osobnih podataka za žrtve i počinitelje kršenja ljudskih prava u bivšem režimu.
6.Svaka osoba čiji se osobni podaci nalaze u arhivskom gradivu nastalom prije 1990., ima pravo u gradivo koje se na nju odnosi dati pisanu izjavu kojom osporava istinitost ili potpunost svojih osobnih podataka uz navođenje arhivskog fonda i arhivskog gradiva na koje se izjava odnosi.
Uz tu osobnu opasku ta osoba trebat će navesti arhivski fond i arhivsko gradivo na koje se izjava odnosi.
Nadležni arhiv tu će izjavu morati dati svakom korisniku toga arhivskoga gradiva uz potpisanu napomenu korisnika i djelatnika arhiva s nadnevkom.
7.Ako opravdani znanstveni i drugi razlozi zahtijevaju korištenje arhivskoga gradiva prije isteka rokova dostupnosti, ravnatelj arhiva odobrit će korištenje toga gradiva.
Korištenje će biti dopušteno iako nisu protekli opći rokovi pod uvjetima koji jamče zaštitu javnih probitaka, odnosno privatnosti, prava i probitaka treće osobe. Ako se traži gradivo koje je označeno nekim stupnjem tajnosti, ravnatelj arhiva odobrit će njegovo korištenje ako stvaratelj deklasificira to gradivo u propisanom postupku. Ne dostavi li stvaratelj odluku u roku od 30 dana, smatrat će se da je skinuo tajnost s toga gradiva. Na gradivo s osobnim podacima primjenjivat će se propisi koji vrijede za njihovu zaštitu.
8.Iznimno, ako je riječ o gradivu čije se korištenje traži prije isteka rokova nedostupnosti, ravnatelj arhiva može odobriti korištenje i prije ako se gradivo traži za potrebe sudskih ili upravnih ili arbitražnih postupaka.
U tom slučaju gradivo će biti dostavljeno tijelu koje vodi postupak uz upozorenje da su svi sudionici postupka dužni čuvati tajnost u njemu sadržanih podataka u skladu s propisima o tajnosti podataka ili o zaštiti osobnih podataka.
9.Korištenje arhivskoga gradiva i obavijesnih pomagala je besplatno. Izrada preslika se naplaćuje, ali ne više od iznosa materijalnih troškova potrebnih za izradu ovjerovljenih preslika, običnih preslika i korištenja opreme.
Odvjetnik Siniša Pavlović, koji je zastupao Gizelu Đureković u procesu protiv Josip Perkovića i Zdravka Mustača, upozorio je u razgovoru za Večernji list da se jedna stranica u Hrvatskom državnom arhivu naplaćuje čak dvije kune. Očigledno je da će cijena fotokopiranja sada morati biti snižena.
10. Gradivo koje je označeno nekim od stupnjeva tajnosti dostupno je po isteku roka od 50 godina od nastanka.
