Teško se prisjetiti kada su se vlasti, doduše lokalne, toliko trudile podilaziti onima koji su se ogriješili o zakon. Gradonačelnici i načelnici, sa svojim lokalnim vijećima i skupštinama, gotovo se natječu tko će bespravnim graditeljima ponuditi nižu cijenu legalizacije bespravnih objekata.
Gube novac zbog izbora
Gotovo svi gradovi, od metropole do onih na jugu Hrvatske, i po dva su puta smanjivali cijenu komunalnog doprinosa (u većini slučajeva najskuplje stavke u procesu legalizacije) kako bi ih oni koji su gradili kuće ili vikendice bez građevinskih dozvola što povoljnije ozakonili. Da krajnji rok podnošenja zahtjeva za legalizaciju nije 30. lipnja, što je nedugo nakon drugog kruga lokalnih izbora 2. lipnja, teško je vjerovati da bi si lokalne uprave baš tako izbijale izdašan prihod proračuna. Za usporedbu, Grad Zagreb je 2008. godine, koja se smatra još zlatnim dobom gradnje, u proračunu uprihodio čak pola milijarde kuna od naplate komunalnog doprinosa.
Ipak, još aktualni gradonačelnik Milan Bandić, jer nema većinu u zagrebačkoj Skupštini, nije uspio progurati svoj prijedlog obračuna tog doprinosa prema kojem bi cijena legalizacije u metropoli, prema njegovim riječima, bila dva i pol puta niža nego što je prema odluci koju je usvojio gradski parlament. No, to Bandića ne priječi da u pratnji zaštitara održava tribine po Zagrebu i promovira svoj model legalizacije. Preduvjet za to jest da ponovno postane gradonačelnik, ali i da ima većinu u Skupštini. Svojevrsni \"narodni heroj\" među gradonačelnicima i načelnicima koji su se požurili \"ulizati\" bespravnjacima je Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke jer je rekao ne – popustima. Zasad nesmjenjivi Obersnel, koji Rijekom vlada od 2000. godine, očito je toliko siguran u svoju ponovnu pobjedu, da glasove birača ne peca na jeftinoj legalizaciji.
Obersnel vs. bespravni
Rijeka je, naime, jedan od rijetkih gradova koji nije mijenjao cijenu komunalnog doprinosa, odnosno osim obročnog plaćanja nije ponudio nijednu drugu privilegiju bespravnim graditeljima.
– Smatram da su oni koji su ilegalno gradili već puno dobili time što im je omogućena legalizacija. Zašto bi oni imali jeftinije uvjete od onih koji su pošteno gradili i platili potrebne dozvole – rekao je Obersnel.
Za razliku od njega, ostali gradonačelnici upravo ne legalizaciji ubiru najviše poena u svojim kampanjama. To nije tema koju previše komuniciraju u medijima, nego se njome izravno obraćaju svojim građanima, potencijalnim biračima na javnim tribinama i preko raznih infocentara gdje građani mogu dobiti sve informacije o legalizaciji. Velika Gorica, primjerice, oblijepljena je plakatima s informacijama o spomenutom infocentru, ali i brojevima besplatnog telefona na kojem se mogu dobiti odgovori na sva pitanja o toj temi. Gorica je smanjila i cijene komunalnog doprinosa od 10 do 20 posto (ovisno u zoni), a potom je bespravnim graditeljima dodatno izišla u susret i na taj popust dali im još jedan – 20 posto za obiteljske kuće, 50 posto za pomoćne objekte, 90 posto na farme i poljoprivredne objekte...
I splitski šef Željko Kerum prepoznao je potencijal u legalizaciji jer je u manje od pola godine već dvaput smanjio cijene komunalnog doprinosa...
>>Sve o lokalnim izborima pročitajte u našem specijalu
