Jeste li spremni za velike bitke? Ne propustite jedinstvenu priliku i pribavite svoj primjerak novog strip-albuma nastalog prema velikom romanu Augusta Šenoe! Kroz nevjerojatno vjerne i precizne ilustracije našeg cijenjenog umjetnika Željka Lordanića, doznajte kako je “seljački kralj” i najveći narodni junak u Hrvata – Matija Gubec, poveo zagorske seljake u veliku borbu protiv izrabljivanja, u borbu za slobodu i staru pravicu!
Mitski narodni kralj
Ta velika bitka ostala je upamćena kao legendarna Seljačka buna, buna koja je njezinoga glavnog junaka pretvorila u legendu koja se prenosi s generacije na generaciju, ostavljajući tako neizbrisiv pečat u našoj povijesti. Mit je to koji su, također, mnogi politički sustavi 19. i 20. stoljeća koristili za vlastite interese. Zašto je Gubec bio toliko popularan u narodu? Gubec je uzet kao politički simbol u različitim vremenima, sustavima, koristile su ga različite ideologije za svoje političke interese. Cijenjen i poštovan seljanin koji se bori za slobodu pod cijenu smrti, već vjekovima, simbol je borbe za pravdu. U doba hrvatskoga narodnog preporoda u 19. stoljeću Gupčev lik, omiljen u narodnoj predaji, poslužio je za dizanje hrvatske narodne svijesti. Ovaj mit živio je i u doba NDH kada su ustaše Matiju Gupca prikazivale kao borca za hrvatska nacionalna prava. Najviše ga je ipak koristila komunistička vlast u bivšoj Jugoslaviji koja mu je pripisala lik revolucionara koji je seljake poveo prema nasilnom rušenju starog i stvaranju novog poretka, baš kao što su komunisti revolucijom rušili kapitalizam i stvarali novo društveno uređenje. Možemo, dakle, zaključiti kako je stvarni Matija Gubec pogubljen 1573. godine, dok je onaj drugi, mitski, preživio i danas živi u želji svakog malog čovjeka za pravdom i boljom i sigurnijom budućnosti. Večernji list, kako bi promovirao hrvatsku povijest, pokreće ekskluzivnu ediciju “Hrvatska povijest u stripu”, a prva knjiga sa stripom tematizira upravo Seljačku bunu, kroz nevjerojatno precizne crteže i efektne prizore pretočene na papir, iz pera Željka Lordanića, velemajstora stripa, devete umjetnosti. Forma stripa zahtijeva sažeto izražavanje jer u nekoliko prizora i s malo teksta treba ispričati cijelu priču, no upravo se time pokazuje virtuoznost scenarista i crtača. Tako čitajući stripove uživamo ne samo u grafički lijepom izražaju nego i u savršeno uklopljenim kadrovima koje pretvaraju “običan” strip u remek-djelo. Lordanić je autor brojnih strip-albuma s temama iz hrvatske povijesti. “Branka”, “Zlatarevo zlato” i prije svih “Seljačka buna”, uzbudljive su ilustrirane povijesne priče pedantne dramaturgije, bogate scenografijom, kostimografijom i karakterno zanimljivim junacima.
Prijatelji kao modeli
Još jedna zanimljivost po kojoj je Lordanić poznat jest činjenica da za likove iz svojih stripova kao modele koristi svoje prijatelje i poznanike – tako je crtajući Matiju Gupca koristio svoj lik. Također, za neke ženske protagoniste stripova koristio je likove svojih bivših djevojaka. Strip album ”Seljačka buna” napravljen je prema poznatom povijesnom romanu, “Seljačkoj buni”, koji je uvršten i u lektiru. Stoga je ova knjiga u stripu namijenjena i svim školarcima koji žele upoznati junake naše povijesti na zanimljiv i dinamičan način! No, “Seljačkoj buni” sigurno neće odoljeti ni nešto stariji kolekcionari i zaljubljenici u strip.
Ne propustite nabaviti svoj primjerak “Seljačke bune” od sutra, 2. ožujka, za samo osam kuna, uz kupnju Večernjeg lista! Dakle, Večernji list + Seljačka buna = 15 kuna!
