Gotovo polovica Republike Hrvatske nalazi se pod šumama. Posebnost naših šuma je u tome što je gotovo svaka od njih bogata raznolikim živim vrstama, a deforestacija, odnosno nestanak šuma koji prijeti mnogim zemljama svijeta, za Hrvatsku nije slučaj, budući da je čak 95 posto šuma prirodnog sastava i obnavljaju se metodom prirodne obnove
Upravo zbog prirodnog sastava, šume Republike Hrvatske izdvajaju se u odnosu na ostatak svijeta, budući da mnoge zemlje primjenjuju umjetnu obnovu šuma – I to je ono što naše šume čini tako posebnima.
21. ožujka slavimo proljeće, ali i šume
Upravo na prvi dan proljeća obilježava se i svjetski dan šuma. Ovaj neophodni ekološki sustav pravo je bogatstvo za čovjeka, budući da pospješuje mentalno, ali i fizičko zdravlje. Bogati šumski predjeli kao što su hrvatski, prava su prilika i za razvoj turizma, ali i promociju zemlje. Hrvatske su šume ono čime se treba ponositi, stoga je važno o njima razviti svijest, ali i znanje.
Tako je, primjerice, vrlo važno istaknuti kako u hrvatskim šumama raste i do 4500 različitih biljnih vrsta i podvrsta. U usporedbi s Njemačkom, gdje raste oko 2500, to je gotovo dvostruko više. Veliku ulogu u takvim brojkama ima prirodna obnova i uzgajanje šuma po principima međunarodno priznate „zagrebačke škole uzgajanja šuma“.
Cilj prirodne obnove je dobiti budući naraštaj šume nicanjem iz sjemena koja padne iz krošanja starih stabala prije njihove sječe. Ponekad na manjim površinama, iz različitih razloga prirodna obnova ne uspije pa se tamo pristupa sadnji sadnica autohtonih šumskih vrsta drveća proizvedenih u rasadnicima. Domaća šumarska struka brine se da ovaj proces prođe neometano, pa se tako na dobro pripremljenom tlu za prirodnu obnovu može pronaći i do 40.000 biljaka po jednom hektaru.
Naša 'pluća planete' naprednija su od drugih
Ako promatramo šume kao ono što i jesu – pluća planete, onda Hrvatska definitivno prednjači u odnosu na ostatak svijeta, a to dokazuju i statistike. Naime, prema istraživanjima, pošumljenost Republike Hrvatske od 1990. godine porasla je za čak 17 posto, dok je u svijetu smanjena za oko 3 posto. Ovakvi rezultati zasigurno bi izostali bez visoke razine odgovornosti struke hrvatskih šumara. Šumarska struka u Hrvatskoj već više od 250 godina primjenjuje princip potrajnosti (održivosti) u svom gospodarenju što pojednostavljeno znači da se u šumama na državnom nivou sječe manje drvne mase nego što ukupno priraste. Na taj se način ukupna zaliha drvne mase povećava i osigurava da potomcima ostavljamo ono što smo naslijedili od prethodnih generacija.
Zahvaljujući prirodnoj obnovi i potrajnom gospodarenju šumama, Hrvatska zauzima visoko treće mjesto po bogatstvu flore.
Naime, u našim su se šumama smjestile neke od najljepših primjera biljnih i životinjskih vrsta. Tako primjerice, najljepša europska orhideja – Gospina papučica, našla je utočište upravo na domaćem tlu. Osim biljaka, hrvatskim šumama šetaju i rijetke, zaštićene životinje kao što su smeđi medvjed, vuk i ris.
Prirodnu ljepotu na dlanu potrebno je zaštiti
Utjecaji naglih klimatskih promjena nažalost ne zaobilaze ni naše šume. Upravo zbog povećanja zemljine temperature, sve je veća pojavnost šumskih požara na globalnoj razini. Osim toga, više temperature pogoduju i razvoju bolesti i patogena koje štete našim stablima. Upravo zato, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb trude se podići svijest o očuvanju šuma i odgovornom ponašanju prema prirodi, a njihove česte medijske kampanje daju pozitivne rezultate.
Kakvo će stanje šuma biti uslijed klimatskih promjena, vrlo je teško predvidjeti, no upravo kolektivnim akcijama, djelovanjima i brigom – možemo učiniti da naše šume dišu zdravo, te nam zdravlje i vraćaju.
Deforestacija i Hrvatska – dva kontrasta
Unatoč nepovoljnim klimatskim prilikama, zahvaljujući ažurnoj brizi i očuvanju šuma, hrvatski šumari redovito brinu o tome da se Hrvatska i deforestacija nikada ne pojave u istoj rečenici. Čak 76 posto šumskih površina nalazi se u vlasništvu Republike Hrvatske, pa je time odgovorno gospodarenje šumama zajamčeno. Neke šume su i izuzete iz redovitog gospodarenja, što znači da su zaštićene i služe za očuvanje bioraznolikosti ili istraživanja. Takav, najpoznatiji primjer je i onaj hrvatske Amazone u kojoj obitava čak i do 200 vrsta ptica.
Naše šume – naše zdravlje
Kao zaključak, važno je napomenuti kako su upravo hrvatske šume naše prirodno zdravlje, posebice ono mentalno. Dokazano je da boravak u šumi budi hormone sreće i zadovoljstva, te pozitivno utječe na razvoj čovjeka i misaone procese.
Briga koju Hrvatske šume d.o.o. Zagreb već generacijama provode za zdrav i kvalitetan razvoj najljepših šuma u Europi samo je jedan od koraka koji nam omogućavaju da uživamo u poklonu prirode. Drugi, onaj važniji, smo mi. I zato je važno da prvi dan proljeća, ali i svjetski dan Šuma proslavimo u kolektivnoj svijesti i brizi za najvećeg čovjekovog saveznika.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim šumama.
