Venezuela se krajem srpnja sprema održati predsjedničke izbore, a tamošnji predsjednik Nicolás Maduro upozorio je svoje sugrađane u proklamaciji koja zvuči gotovo kao prijetnja. – Ne želite li da Venezuela padne u krvoproliće, u bratoubilački građanski rat, zbog fašista, tada moramo garantirati najveći izborni uspjeh u povijesti – rekao je Maduro u utorak, i pritom ustvrdio da samo njegova socijalistička stranka može "osigurati mir" u zemlji.
Ovaj krajnje lijevi lider Venezuele na vlasti je već više od desetljeća i u međuvremenu je represivnim mjerama uništio mnoge demokratske prakse u svojoj zemlji. Istodobno se zbog lošeg upravljanja ekonomijom, državne intervencije i američkih sankcija gospodarstvo Venezuele prepolovilo. Čak petina stanovništva, odnosno osam milijuna ljudi, napustila je Venezuelu od 2013. otkada je Maduro došao na vlast.
Na izborima 28. srpnja ovaj će se autoritarni predsjednik natjecati protiv predstavnika opozicije Edmunda Gonzáleza Urrutije koji, zanimljivo, nije ni trebao biti na listiću. Naime, donedavno nepoznatog Gonzáleza ujedinjena je oporba kandidirala u zadnji čas, nakon što je režim zabranio liderici oporbe Maríji Corini Machado da se kandidira. Ankete govore da je González u znatnoj prednosti ispred Madura – čak 20 do 40 postotnih poena. No, Maduro još uvijek drži poluge vlasti u svojim rukama i pokažu li izborni rezultati da je izgubio, potencijalno bi mogao odbiti sići s vlasti.
Izbori u Venezueli nisu potpuno slobodni i pošteni, ali međunarodni analitičari procjenjuju da će ovo glasanje biti ipak znatno slobodnije od prethodnih izbora 2018. godine koje je oporba bojkotirala. No, režim svejedno aktivno radi na zastrašivanju opozicije. Sjedinjene Države u srijedu su prigovorile Caracasu zbog nedavnog niza uhićenja opozicijskih političara i aktivista. Nevladina organizacija Laboratorio de Paz rekla je da je u prvih deset dana kampanje zabilježila već 71 uhićenje opozicionara.
VEZANI ČLANCI:
SAD i Venezuela posljednjih su godina prošli vrlo turbulentne odnose. SAD se općenito protivi politikama Madura, kojeg smatra diktatorom. Prije sada već više od pet godina SAD je priznao kao predsjednika Venezuele lidera tamošnje opozicije Juana Guaidóa, koji je sam sebe proglasio šefom države, iako je Maduro držao svu vlast. Nakon nekoliko godina podržavanja njegovih pokušaja da se uspne na vlast, i Washington i oporba ovom su političaru na kraju okrenuli leđa.
Washington je krajem prošle godine olabavio sankcije Caracasu nakon što su se režim i oporba dogovorili o uvjetima održavanja izbora, ali nakon novih autoritarnih poteza, SAD je ponovno vladi te zemlje uveo sankcije. Istodobno, u još jednoj krizi koju je potaknuo Maduro, mnoge u Latinskoj Americi zabrinjavaju i potezi Venezuele koja želi anektirati veliku regiju Essequibo koja se nalazi u susjednoj Gvajani.
FOTO Pogled iz zraka na zloglasni Goli otok: Bijeg odavde je nemoguć, tijela bi odmah progutalo more
Bude čaj podijelio građanina