Novi detalji dogovaranja poslova u Hrvatskom fondu za privatizaciju
čuli su se jučer na suđenju Josipu Matanoviću i ostalima, u aferi
Maestro. USKOK-ov pouzdanik Joško Kuzmanić u razgovoru s Matanovićem
spomenuo je u jednom trenutku i premijera Sanadera, navodeći da je i
premijer upoznat s poslom koji bi u projektu Ciglane Nin trebao obaviti
Jerko Rošin, inače splitski arhitekt.
Zašto je pouzdanik spominjao premijera i Rošina, iz loše snimke nije
jasno, a Kuzmanić je i u svom svjedočenju na sudu spominjao premijera i
Rošina, te naveo da je Mirjana Sanader trebala kao arheologinja
provjeriti ima li arheološki vrijednih ostataka na tom području.
Odvjetnici optuženih reagirali su na te snimke tvrdeći da je pouzdanik
Kuzmanić namjerno spominjao zvučna imena kako bi uvukao politiku...
No, bilo je jučer na snimkama razgovora i drugih zanimljivih detalja.
Tako u jednom trenutku Matanović govori Kuzmaniću o drugom
potpredsjedniku Fonda, Robertu Peši.
“Dvije glave, to ti je 200 tisuća eura za Pešu. Njemu je to puna šaka
brade, on je na to pristao. Ali onih mojih milijun i pol nemoj
spominjati Peši, on misli da je svakom po 200 tisuća...”
Bilo je problema i oko obaveze javnog nadmetanja. Matanović je
objašnjavao kako je pravo građenja, koje su ruski investitori trebali
dobiti na mjestu Ciglana Nin, uobičajeno u Europi.
– Bitno je da to prođe na kolegiju, Upravnom odboru Fonda i Vladi, samo
da se netko ne sjeti da moramo raspisati javni natječaj – kazao je
tadašnji potpredsjednik HFP-a. Na pregledane 3 video-snimke i 20-ak
telefonskih razgovora bilo je još nekih upečatljivih konverzacija. Pa
tako optuženi odvjetnik Juraj Parazajder objašnjava Matanoviću kako je
on računao na 3 do 4 posto od 28 milijuna kuna. Suđenje osmorici
optuženih za više kaznenih djela nastavlja se danas.
Vladin ured za odnose s javnošću priopćio je jučer da, koliko je njima
poznato, nitko od svjedoka nije spominjao premijera Ivu Sanadera, već
je riječ o pokušaju obrane da skrene pozornost s važnih stvari u
procesu.
Preslušana snimka USKOK-ova pouzdanika o projektu Ciglane Nin
