Novo pitanje u raspletu krize u Venezueli jest ono o raspodjeli i kontroli humanitarne pomoći koju zemlji šalju s raznih strana. Nicolás Maduro, kojeg ni Hrvatska više ne smatra predsjednikom zemlje, rekao je na provladinu prosvjedu da odbija prihvaćanje inozemne pomoći. Opoziciju je pak nazvao “međunarodnim prosjacima”.
Donatorska večera u SAD-u
A predsjednik skupštine, i čovjek kojega većina zemalja EU smatra privremenim predsjednikom zemlje, Juan Guaidó optužio je dio vojske da će ukrasti humanitarnu pomoć ako ona stigne u tu zemlju te je najavio održavanje donatorske večere u Washingtonu na kojoj bi se prikupljao novac za osiromašene građane te zemlje. Ta donatorska večera trebala bi se održati za osam dana, a cilj je prikupiti novac za pomoć Venezueli. A pomoć bi trebala doći od stranih vlada, nevladinih organizacija i privatnog sektora.
Agradecemos al Gobierno de Croacia el apoyo a la @AsambleaVE y el rescate de la democracia que estamos promoviendo con base en nuestra Constitución. #EuropaEstáConVzla https://t.co/SyjYyONvI1
— Juan Guaidó (@jguaido) 5. veljače 2019.
Guaidó smatra da su namjere dijela vojske nečasne.
– Primili smo informacije iz okružja visokog vojnog zapovjedništva po kojima oni trenutačno ne odlučuju hoće li propustiti humanitarnu pomoć ili ne, nego kako će je otuđiti – rekao je Guaidó i zahvalio 19 europskih zemalja na priznavanju njegove vlasti. Na Twitteru je pak, kao i vladama drugih europskih zemalja, zahvalio i hrvatskoj vladi.
“Zahvalni smo Vladi Hrvatske na podršci Nacionalnoj skupštini Venezuele i spašavanju demokracije koju promoviramo temeljem svog ustava”, napisao je Guaidó.
Posebna se rasprava posljednjih dana vodi o legitimnosti vlasti. Guaidó se poziva na članke 233. i 333. tamošnjeg ustava prema kojima je opravdanost njegova samoproglašenja kao privremenog predsjednika upitna.
Prema članku 233., predsjednik parlamenta može preuzeti vlast ako se zadovolje sljedeći uvjeti: “Apsolutni izostanak predsjednika Republike: njegova smrt, ostavka ili smjena po nalogu Vrhovnog suda, njegova stalna fizička ili psihička nesposobnost službeno potvrđena od skupine liječnika koju je odredio Vrhovni sud, njegovo napuštanje funkcije, koje je kao takvo objavila Nacionalna skupština, kao i narodno odbijanje njegova mandata”.
U članku 333. kaže se da građani Venezuele imaju dužnost vratiti ustavno stanje ako je ono silom poremećeno.
Razna tumačenja ustava
No, postoji i 350. član ustava koji govori da će se “građani Venezuele... odreći svakog režima, zakona ili autoriteta koji krši demokratske vrijednosti”.
I dok 233. članak daje malo ili nimalo opravdanja Guaidóu da se proglasi predsjednikom, građani Venezuele krenuli su u akciju pozivajući se na članke 333. i 350. kojim je dopušteno djelovanje protiv vlasti ako je smatraju nezakonitom. A Madurovu vlast sve više zemalja tako karakterizira.
Prosvjedi u Venezueli
to veze nema sa hrvatima i hrvatskom to je odluka komesara kolonizatora iz brisela . .