Povijesno-istraživačka avantura, kako bi se moglo nazvati stvaranje najnovijega specijala Večernjega lista posvećenog jednome od najvećih hrvatskih nacionalnih junaka Nikoli Šubiću Zrinskome, ugledala je svjetlo dana i u svome ukoričenome izdanju. U povodu predstavljanja magazina koji na koncizan, ali popularan način donosi detalje iz života sigetskoga junaka, kao i kontekst vremena u kojem je ostvarivao svoje junačke vojne uspjehe, jučer je održan okrugli stol “Nikola Šubić Zrinski - junak koji je promijenio povijest”, i to upravo u Hrvatskome povijesnome muzeju, najboljem mjestu za oživljavanje važnih likova i crtica iz nacionalne povijesti. Okupljenim posjetiteljima o razdoblju koje je obilježeno velikim stradanjima uslijed najezde osmanske vojske, a u kojima je djelovao Nikola IV. Zrinski, kao i o njegovu životu govorili su dr. sc. Hrvoje Petrić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Željko Krušelj sa Sveučilišta Sjever te dr. sc. Anđelko Mijatović i mr. sc. Ladislav Dobrica iz Hrvatskoga državnoga arhiva.
Uz moderiranje Žarka Ivkovića, izvršnoga urednika Večernjega lista koji je ujedno i urednik magazina, okupljenima je rasvijetljeno zašto Nikola Šubić Zrinski nije predao utvrdu i spasio sebe, kako je Sigetska bitka iz 1566. promijenila tijek povijesti, u kakvom je stanju arhivska građa o sigetskome junaku, ali i kako je Nikola Šubić Zrinski percipiran u suvremenom hrvatskom društvu. Raskošno magazinsko izdanje koje, osim bitnih povijesnih informacija i zanimljivih priča, donosi i velik broj grafičkih prikaza, digitalnu rekonstrukciju Sigetske utvrde iz toga vremena, preslike vrijednih arhivskih dokumenata kao i umjetnički vrijedne portrete Nikole Šubića Zrinskoga može se pronaći na svim kioscima diljem Hrvatske po cijeni od 25 kuna.
Pogledajte video s predstavljanja:
Pozicioniranje brenda Zrinski
Nakon devet uspješno objavljenih specijala (“Hrvati i Srbi”, “Hrvati i islam”, “Hrvati i masoni”, “Hrvati i Židovi”, “Hrvatski san”, “Tesla”, “Tuđman, “Kralj Tomislav” te “Hrvati u Velikom ratu”), koji su čitateljima omogućili putovanje u prošlost, nije bilo dvojbe, istaknuo je glavni urednik Večernjega lista Dražen Klarić, da će jubilarni broj biti posvećen upravo Nikoli Šubiću Zrinskom.
– O veličini Nikole Šubića Zrinskoga svjedočili su još za njegova života njegovi suvremenici diljem Europe. U ono doba bio je veća zvijezda nego što su The Rolling Stonesi i U2 danas zajedno – uveo je okupljene u raspravu na okruglome stolu Dražen Klarić. Značaja velikoga junaka i važnosti da se spomen na njega očuva i stoljećima nakon njegove smrti, i to posebice među širom čitateljskom publikom, svjesni su i brojni povjesničari koji su kao autori sudjelovali u stvaranju ovoga specijala.
– Treba istaknuti suradnju s kolegama povjesničarima iz Mađarske pa i s Veleposlanstvom Mađarske u Hrvatskoj. Oni imaju više senzibiliteta za Nikolu Šubića Zrinskoga od nas, kojima on nacionalno nedvojbeno pripada – rekao je Dražen Klarić. A upravo bi magazin trebao biti, napomenuo je dr. sc. Hrvoje Petrić, skok u društvu koje će prepoznati i pozicionirati Nikolu Šubića Zrinskoga kao brend kojim se može i treba (o)jačati hrvatski identitet, i to ne samo na domaćem terenu, nego i u svijetu.
O junaštvu Nikole Šubića Zrinskoga nemoguće je govoriti bez uvoda u društveno-političke turbulencije koje su obilježile razdoblje šesnaestoga stoljeća. Tursko Carstvo širilo se na sve strane; prema Srednjoj Europi, Aziji, Africi... Da je to bila najveća i najmoćnija svjetska vojna sila od koje se teoretski bilo nemoguće obraniti, pokazuju i brojke.
– Tijekom opsade u sigetskoj je utvrdi bilo oko 2300 vojno sposobnih ljudi i otprilike još toliko civila. Na njih je nešto više od mjesec dana, koliko je bitka trajala, nasrtalo više od sto tisuća turskih, danas bismo ih nazvali - specijalnih jedinica – konkretnim je primjerom pojasnio nesrazmjer među sukobljenim vojskama dr. sc. Krušelj. Unatoč brojkama koje su odisale svime samo ne optimizmom, vojska Nikole Šubića Zrinskoga usmrtila je između dvadeset i trideset tisuća turskih vojnika.
Dio popularne kulture
– Vojska Nikole Šubića Zrinskoga branila je cara, odnosno Habsburšku Monarhiju, a obranila je Hrvatsku. Upravo je šačica tih hrabrih vojnika zatvorila put prolasku islamizacije u Srednju Europu i to ne smijemo zaboraviti – rekao je dr. sc. Krušelj. Izlagači su se složili da je junaštvo Nikole Šubića Zrinskoga neupitno, ali unatoč tomu, tijekom povijesti njegov se lik našao na vjetrometini različitih historiografskih tumačenja koja su, uslijed političkih smjena kojima je hrvatska povijest bogata, jedno vrijeme bacala ljagu na njegov lik i djelo. Politički sustavi oduvijek su presuđivali povijesnim događajima koji su se tumačili onako kako određena vlast želi. Tako je već za vrijeme oca domovine Ante Starčevića, komentirali su sudionici okrugloga stola, među njegovim sljedbenicima pravašima vladalo mišljenje da je potpuno nepotrebno i besmisleno slaviti ličnost Nikole Šubića Zrinskoga koji je poginuo “braneć neprijatelje svoje domovine”.
– Koliko je velik teror vladao na spomen Nikole Šubića Zrinskoga, govori i podatak da je u to vrijeme bilo gotovo nemoguće pronaći svećenika koji bi održao misu za duše obitelji Zrinskih – rekao je dr. sc. Mijatović. No unatoč svim svojatanjima i odbacivanjima, nepriznavanjima i neodavanjima počasti koju Nikola Šubić Zrinski zaslužuje, izborio se za zasluženi status junaka u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Izlagači su, kako bi okupljenima što slikovitije prikazali značaj Nikole Šubića Zrinskoga za hrvatsku povijest, povukli paralelu s relativno svježim događajima naše historiografije.
– Pouke Sigetske bitke gotovo su identične onima iz Domovinskoga rata i opsade Vukovara – rekao je dr. sc. Krušelj koji je takvom paralelom svima pojasnio zašto je sjećanje na Nikolu Šubića Zrinskoga izuzetno važno.
– Nikola Šubić Zrinski oduvijek je prisutan u hrvatskome narodu, prvenstveno zbog opere Ivana pl. Zajca i njezina finala “U boj, u boj”. No unatoč tomu, ovakav vid promocije lika i djela velikoga junaka zasigurno je potreban svima nama – zaključio je mr. sc. Ladislav Dobrica. Odolio je junački mnogim izazovima tijekom povijesti, ali lik i djelo sigetskoga junaka zaslužuju, složili su se izlagači, još jače pozicioniranje u društvu.
– Bitno je plasirati Nikolu Šubića Zrinskoga u popularnu kulturu. U Australiji i SAD-u već postoje i stripovi o njemu, ali i potencijalno snimanje igranoga filma nešto je što Nikola Šubić Zrinski svakako zaslužuje – rekao je dr. sc. Petrić.
Pogledajte video o misterioznim ljudima - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...
Siget je po nesrazmjeru u brojnosti pripadnika vojski sa obje strane bio Europski Alamo, a po važnosti sraza dviju civilizacija u svom značaju još i veći i značajniji ! Apsolutno zaslužuje film !